Tokom letnjih meseci klimatske prilike se menjaju, pa je veoma važno uskladiti ishranu sa visokim temperaturama. Za vrele letnje dane treba odabrati nekoliko namirnica koje se ubrajaju u laganu hranu i koje „hlade“ naše telo. Kada živa na termometru počne da pokazuje temperaturu iznad 25 stepeni, mnogi stručnjaci predlažu „lakšu hranu“, kako bi naš organizam lakše funkcionisao.
ČITAJTE I: Održiva poljoprivreda na malom imanju Stepanovih – „Zdravo dobra priča“ stiže iz Kikinde
Laka hrana je ona koja se brže i lakše vari, pa se samim tim te namirnice ne zadržavaju dugo u našem telu i ne opterećuju organe za varenje. To znači da u ishranu treba uvrstiti puno sezonskog povrća i voća, a izbaciti tešku hranu koja nam „zagreva“ telo. Najlakše i najbrže se vare ugljeni hidrati, proteini, a najteže i najsporije masti.
Namirnice koje sadrže visok procenat vode odlične su za vrele letnje dane, jer hidriraju naš organizam. Važne su i za ljude koji ne unose dovoljnu količinu tečnosti.
Krastavac
Iako je nezamenljiva namirnica u letnjim mesecima, zbog svoje nutritivne vrednosti, lekari preporučuju uzimanje ovog povrća tokom cele godine. Krastavci su puni vitamina Ce, u tragovima su tu svi vitamini B grupe, a sadrže i karoten.Od minerala krastavci su bogati fosforom, kalijumom, gvožđem, manganom i jodom. Izbalansiran odnos natrijuma i kalijuma (mali procenat natrijuma, visok kalijum) čini ga savršenim diuretikom koji pomaže u izbacivanju tečnosti i toksina iz tela.
Krastavac je jedna od najzdravijih namirnica sa najmanje kalorija – samo 100 grama krastavca sadrži 15 kalorija.
Ne sadrži masti ili holesterol. Kora krastavca je koristan izbor vlakana koja regulišu varenje i pomažu u topljenju masti. Krastavac sadrži oko 96 odsto vode.
Paradajz- izvor vitamina i vlakana
Sočan, ukusan, zdrav, namirnica koja osvežava. Bogat je likopenom i vitaminom Ce, ima mali procenat kalorija. U sebi sadrži oko 95 odsto vode. Sadrži i fosfor i bakar. Važan je za zdravu kožu i čvrste kosti, jer pomaže u jačanju koščanog sistema.
Snižava krvni pritisak i sprečava razvoj karcinoma.Važan je u ishrani dijabetičara.
Zelena salata
Dobra je kombinacija niskog sadržaja kalorija i velike količine vode, oko 96 odsto. Odličan je izvor vlakana, a preporučuje se osobama koje pate od opstipacije. Gvožđe i bakar u salati veoma su korisni za poboljšanje krvne slike.
Zelena salata ima i zaštitnu ulogu protiv nekih oblika raka (na organima za varenje i disanje).
Salatu je najbolje jesti na početku obroka, jer otvara apetit i brzo se vari. Sirovo seme suncokreta, susama, bundeve i lana preporučljivo je za kombinaciju sa salatama od povrća.
Lubenica
Mnogim ljudima je omiljena tokom letnjih meseci, ubraja se u zdrav, ukusan i sladak zalogaj. U sebi sadrži 92 odsto vode. Sadrži esencijalne vitamine A, Ce i B6. Lubenica sadrži i magnezijum, koji pomaže u regulisanju rada mišića i nerava. Sprečava i bol u mišićima.
Spanać kao lek
Zdravo zeleno povrće koje u sebi sadrži oko 92 odsto vode, bogato magnezijumom, kalijumom i vitaminima B grupe. Važan je jer našem delu daje energiju.
Spanać kao prirodni izvor vitamina, minerala i vlakana, bogat je i fitonutrijentima, posebno beta-karotenom i luteinom, koji ga čine povrćem sa dosta antioksidanata koji štite ćelije u telu. Pripada istoj porodici biljaka kao cvekla, blitva, repa.
Obezbeđuje protok kiseonika do ćelija i tkiva: spanać sadrži gvožđe, koje utiče na količinu hemoglobina u krvi.
Paprike
Narandžasta, žuta,crvena, ljubičasta ili zelena, slatka ili ljuta, paprika je oduvek važila za izuzetno zdravu hranu jer je bogata vitaminima i mineralima koji su neophodni ljudskom organizmu.
Paprika pored velikih količina vitamina A, B i Ce vitamina, koji su važni za jačanje imuniteta, sadrži i vitamine B1 i B2. Zbog vitamina E, ovo povrće se koristi u prevenciji raka.
Od minerala ima najviše kalijuma, fosfora i gvožđa. Količina vode koju sadrži je približno 89 odsto, dok količina eteričnih ulja u semenu zavisi od količine prisutnog kapsaicin alkaloida.
Jagode
Slatko voće koje mnogi ljudi obožavaju. Osim što su bogate antioksidansima i vitaminom Ce, jagode sadrže više od 90 odsto vode u sebi.
Dinje
Slatko voće sa visokim sadržajem vode, oko 90 odsto. Dinja je bogata kalijumom koji je odličan za održavanje hidriranosti tela.
Dinja sadrži izuzetno malo kalorija i masti, a njen plod sadrži 95 odsto vode, jedan procenat belančevina, 5,5 odsto šećera, jedan gram biljnih vlakana, limunsku kiselinu… Bogata je vitaminima B i Ce, a od minerala sadrži fosfor, kalcijum, magnezijum, kalijum, gvožđe, cink…
Sprečava dehidraciju organizma. Zbog visokog sadržaja i vode i elektrolita, dinja dobro balansira njihov odnos i zadržavanje neophodnih elektrolita u organizmu.
Ananas
Voće koje je odličan izvor vitamina Ce, sa oko 87 odsto vode. Ananas je najpopularnije tropsko voće i s pravom nosi naziv „kraljica voća“. Bogat je mineralima kao što su gvožđe i mangan, sadrži mnogo vitamina Ce, kao i beta karotena. Sadrži i enzim bromelain, koji prirodno podržava varenje.
Pored toga, ananas sadrži serotonin i vanilin. Ovaj drugi deluje kao pojačivač raspoloženja, dok serotonin deluje kao transporter supstance do mozga i odgovoran je za zadovoljstvo i dobro raspoloženje. Ananas može pozitivno uticati na želju za hranom i anksioznost.
Izvor: RTS
Foto: Pixabay