Kompostiranje je postupak čiji cilj je ubrzavanje procesa razlaganja organske materije.
Na većini gazdinstava kasno u jesen prilikom mehaničkog čišćenja ili rezidbe spaljuju se lišće, orezane grančice šiblja i voća, biljni ostaci i dr. Poznato je da nas priroda uči da sve što je iz zemljišta poniklo treba ponovo u njega da se vrati.
Ukoliko lišće i naseckane biljne ostatke ostavimo po lejama po kojima smo sadili povrće ili cveće, u toku zime ono će se razgraditi kao deo neprestanog ciklusa transformacije energije u prirodi.
ČITAJTE I: Pratimo pokazatelje zdravlja zemljišta
Kako bi se iskoristila organska materija i prilagodila biljkama, treba je kompostirati i na taj način ubrzati procese njene razgradnje.
Za pravljenje komposta mogu se koristiti organski otpaci -sitno iseckani kuhinjski otpaci i delovi biljaka iz baste,ostaci čaja, ljuske od povrća, talog od kafe, delovi cveća i lekovitog bilja- izuzev stabljika ruže i pelina, lišće lišćara, treset (u manjim količinama), izmet od kokošaka, zečeva, golubova, slama, papir i karton (pokvasiti ih i ređati u tankom sloju), kućna prašina, trava ako ima seme (ostaviti je da istruli u vodi), drveni pepeo itd.
Prostor na gazdinstvu odvojen za kompost treba ograditi drvenim letvama, ciglama ili dr. Takođe se mogu koristiti različiti proizvodi od žice i metalnih ploča, razna burad, sve što zadovoljava potrebe baštovana. Preporučuje se komposište pravljeno iz tri dela, od letava i dasaka obojenih prirodnim bajcom.
Pri pravljenju gomile za kompostiranje, najpre ašovom prekopati dno pregrade, a zatim ređati krupno sečeno granje ili kukuruzovinu, stabljike sucokreta, maka. Lišće, kuhinjski i baštenski biljni ostaci i trava bez semena najčešći su materijal za pravljenje komposta u manjim baštama.
Kako bi kompost bio zadovoljavajućeg kvaliteta,voditi računa o odnosu vlažnih, zelenih delova biljaka i suvih , kao što su slama, lišće, piljevina. Lišće treba izmešati sa prosušenom travom,otpacima iz kuće, ovlažiti i ređati u sloj debljine 15 do 20 cm. Zatim preko toga sipati deblji sloj zemlje i tanak sloj stajnjaka. Dodati između slojeva stajnjak, kreč, kameno brašno, rožinu ili pepeo. Između slojeva se mogu stavljati strukovi kamilice, hajdučke trave ili koprive, a zatim sloj otpadaka i tako dalje.
Naizmenično se ređaju sloj organskog materijala, sloj zemlje, malo stajnjaka, pa šaka kreča ili kamenog brašna pa ponovo organski otpad. Kada se napuni prva pregrada, pokriti je. Najbolji materijal za pokrivanje jeste onaj koji propušta vazduh, a uspeva da zadržava vlagu. Zatim otpatke ređati u drugu,a onda u treću pregradu.
Prvoj gomili je potrebno 3-5 meseci da sazri, tako da kada se napuni treća pregrada, proizvođači mogu prazniti prvu i tako u krug.
U toku razgradnje, usled biohemijskih reakcija za dve do tri nedelje u toku leta ili mesec do dva tokom zime završiće se prva faza kompostiranja. Nakon tog perioda potrebno je masu promešati i ponovo pokriti i to raditi nekoliko puta u toku razgradnje kako bi se pospešila aktivnost mikroorganizama.U tom periodu najaktivnije su gljive, bakterije i neke vrste insekata da bi nakon hlađenja tu ulogu preuzele kišne gliste i drugi insekti. Kada poslednja kišna glista napusti kompost on je gotov i miriše na šumsku zemlju. Biološki opredeljeni baštovani ga nazivaju „smeđe zlato“.
Za brže dobijanje komposta mogu se koristiti specijalno za tu namenu prizvedeni komposteri, ali i najrazličitije konstrukcije, mreže, burad ili ako je neophodno plastične kese. Voditi računa o odnosu svežih, zelenih biljnih delova i onih suvih. Kompostna masa ne sme biti ni previše vlažna, ali ni suva.
Kada se desi da pripremljena gomila ima neprijatan miris masu treba prekopati i dodati suvog lišća,stabljike ili slamu. Veoma je važno pravilno ređanje slojeva i mešanje materijala, jer bacanje organskog otpada na gomilu negde u dnu bašte nije osnova za proizvodnju komposta,već obično đubrište.
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebook
Kod organske prizvodnje važno je na gazdinstvima voditi računa o plodoredu, a po potrebi povrće koje zahteva više organske materije dodatno đubriti tokom vegetacije. Dok se čuva, kompost ne treba da bude izložen jakom suncu. Sa unosom komposta ne treba ni preterivati.
Upotrebna i hranljiva vrednost komposta opada s vremenom, tako da zreo kompost treba iskoristiti u narednih godinu dana.
Piše: Marija Milenković, PSSS Srbije