Postrna proizvodnja kornišona može biti vrlo isplativa

 

Postrna proizvodnja kornišona je odlična praksa za dodatni prinos na istoj parceli u jednoj sezoni, posebno posle ranih kultura kao što su ječam, grašak, mladi krompir, luk itd…

 

 

ČITAJTE I: Postupci konzervisanja lakokvarljivih namirnica

 

 

Uspeva dobro ako se pravilno sprovede, posebno ako se obezbedi dovoljno vlage.

Foto: Pixabay

Optimalno vreme setve je od 20. juna pa najkasnije do 15. jula.

Kornišoni brzo niču i brzo rastu zbog visokih temperatura ali je voda ključna.

Foto: Pixabay

Odmah posle žetve prethodne kulture ukloniti ili usitniti žetvene ostatke. Nakon toga odraditi tanjiranje ili freziranje uz dodavanje stajnjaka, komposta ili NPK đubriva sa najvećim procentom kalijuma u količini oko 300-500kg/ha.

Setva se radi direktno nije potreban rasad. Dubina setve 2-3cm.

Foto: Pixabay

Ključ uspeha za ovakvu proizvodnju  je sistem “kap po kap” jer nakon setve treba da se ubrza klijanje i kasnije zemlja treba da bude stalno blago vlažna.

Nega useva se sastoji u plevljenju i okopavanju dok biljke ne prekriju međuredni prostor. Prihranjuju se KAN-om u količini od 100-150 kg/ha u fazi 3-5 listova.

Foto: Pixabay

Zaštitu od bolesti i štetočina poput plamenjače i pepelnice, lisnih vaši, tripsa, grinja raditi preventivno uz preporučena sredstva koja su dozvoljena.

Berba počine  40-50 dana nakon setve. Bere se svaki ili svaki drugi dan kako kornišoni ne bi prerasli što utiče na prinos i sam kvalitet. Prinos je od 10-20t/ha u zavisnosti od nege i vremena setve.

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

Postrna proizvodnja kornišona može biti vrlo isplativa naročitio ako se imaju sistem za navodnjavanje i obezbeđena prodaja. Takođe je veoma važna brza obrada zemljišta nakon prethodne kulture i pravovremena setva.

Piše: Neojša Božović, PSSS Srbije