Značaj semenarstva u savremenoj povrtarskoj proizvodnji: Fokus na kvalitet semena

 

U vremenu intenzivnog  razvoja poljoprivrede, semenarstvo predstavlja osnovu povrtarske proizvodnje, jer direktno utiče na prinos, otpornost useva na stresne faktore i ukupnu ekonomsku održivost.

Prema naučnim istraživanjima, kvalitetno seme može povećati prinos povrća za 20-30% u poređenju sa nekvalitetnim ili nesertifikovanim materijalom, omogućavajući efikasnije korišćenje resursa.

U Srbiji, gde povrtarstvo doprinosi značajnom delu agrarnog BDP-a, semenarstvo nije samo tehnička disciplina, već i strateški faktor za očuvanje biodiverziteta i prilagođavanje klimatskim promenama.

 

ČITAJTE I: Novo iz Instituta za povrtarstvo: Paprika Slađina čarolija i paradajz Pink Lenka

 

 

Institucije kao što su Institut za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci imaju jako važnu ulogu u ovom procesu, kroz razvoj i proizvodnju deklarisanog semena prilagođeno lokalnim agroekološkim uslovima, što osigurava visoku genetičku čistoću i rodnost sorti i hibrida (paprike, paradajza, krastavca, kupusa, salate, tikvice…).

Foto: Agroportal.rs

Faktori koji utiču na kvalitet semena u povrtarstvu

Kvalitet semena u povrtarskoj proizvodnji je rezultat složenog međudelovanja genetičkih, ekoloških i tehnoloških faktora. Naučne osnove, poput onih iz  mnogobrojnih istraživanja potvrđuju da genetičkiki potencijal sorte ili hibrida predstavlja osnovu, ali ga mogu ograničiti spoljašnji uticaji tokom proizvodnje i skladištenja.

Genetički faktori: Originalnost sorte/hibrida (sortnost) i genetička čistoća određuju sposobnost semena za klijanje, nicanje i dalji rast i razvoj. Hibridi često pokazuju heterozis efekat uz povećanje prinosa za 15-25%, ali zahtevaju preciznu selekciju.

Foto: Agroportal.rs

Ekološki faktori: Temperatura, vlaga i svetlost tokom zrenja semena direktno utiču na njegovu vitalnost. Optimalna temperatura za klijanje većine povrtarskih kultura kreće se između 16-27°C, dok ekstremi (suša ili prekomerna vlaga) mogu smanjiti klijavost za čak 40%. Takođe, prisustvo štetočina i bolesti u matičnom usevu može preneti patogene na seme, što ugrožava zdravstvenu ispravnost.

Tehnološki i postproizvodni faktori: Dorada semena (čišćenje, sušenje i tretman) i uslovi skladištenja (temperatura i vlažnost) odlučujući su za očuvanje kvaliteta.

Najvažniji parametri kvaliteta semena

Prema Zakonu o semenu Republike Srbije i Pravilniku o kvalitetu semena poljoprivrednog bilja, kvalitet semena procenjuje se kroz standardizovane parametre koji osiguravaju njegovu upotrebu u prometu. Ovi parametri nisu samo regulatorni, već i naučno utemeljeni, jer direktno utiču na uspešnost setve i prinos.

Foto: dr Jelena Stojiljković,/Proces ispitivanja klijavosti semena

Najznačajniji su:

Klijavost: Procenat semena sposobnog da se razvije u normalnu biljku pod optimalnim uslovima. Naučno, klijavost zavisi od aktivacije enzima tokom imbibicije (upijanja vode), a minimalne vrednosti za sertifikovano seme kreću se od 60-95% za većinu povrtarskih vrsta.

Foto: dr Jelena Stojiljković/Određivanje klijavosti semena

Čistoća: Masa čistog semena u odnosu na ukupnu masu uzorka, izražena u procentima. Ovo uključuje odsustvo korova, drugih biljaka i inertnih materija; minimalna čistoća je obično vise od 94%, što sprečava širenje korova i drugih biljnih vrsta u gajenom usevu.

Foto: dr Jelena Stojiljković/Seme krastavca bez inertnih materija i prisustva drugih vrsta

Masa 1.000 zrna: Indikator fizičke veličine i ishranjenosti semena. Veća masa ukazuje na bolju rezervu hranljivih materija. Za male semene vrste poput salate, mrkve, kupusa, ovo je odlučujuće za preciznu setvu.

Zdravstvena ispravnost: Odsustvo patogena (gljivica, bakterija, virusa) i insekata. Analize otkrivaju nivoe infekcije (ako postoje), a granice su stroge da bi se izbegli ekonomski gubici od bolesti.

Ovi parametri se utvrđuju laboratorijskim metodama a laboratorije moraju biti akreditovane i ispunjavati uslove predviđene od strane Akreditacionog tela Srbije (ATS)

Foto: Agroportal.rs

Uloga Instituta za povrtarstvo Smederevska Palanka u proizvodnji deklarisanog semena

Institut za povrtarstvo Smederevska Palanka, osnovan 1946. godine, predstavlja centar za oplemenjivanje i proizvodnju semena više od 20 povrtarskih vrsta, uključujući papriku, paradajz, krastavac, kupus, blitvu, spanać, dinju, karfiol, tikvicu, mrkvu, peršun. Tokom blizu osam decenija, Institut je razvio preko 180 sorti i hibrida prepoznatljivog ukusa, čije seme osigurava visoku adaptabilnost na domaće agroekološke uslove. Deklarisano seme Instituta nije samo sertifikovano, već i testirano u realnim uslovima, što ga čini pouzdanim izborom za organsku i konvencionalnu proizvodnju.

Foto: Institut za povrtarstvo/Paprika Moravska lepotica

Posebno se ističu novostvorene sorte poput „Moravske lepotice“ paprike ili sorta kupusa Zahar, koji pokazuju odlične rezultate u prinosu i kvalitetu. Značaj ovakvog semena leži u očuvanju genetičkog fonda – Institut održava banku gena sa hiljadama uzoraka.

Foto: dr Jelena Stojiljković/Određivanje klijavosti semena u uzorku tikvice u laboratoriji Instituta za povrtarstvo

Naša laboratorija: Akreditacija i usluge ispitivanja

Laboratorija Instituta za povrtarstvo za ispitivanje semena upravo je dobila obnovu akreditacije od Akreditacionog tela Srbije (ATS), što potvrđuje spremnost za najviše standarde analiza semena. Ova akreditacija, usklađena sa ISO 17025 metodama, omogućava precizno utvrđivanje svih parametara kvaliteta – od klijavosti do zdravstvene ispravnosti – za naše seme, ali i uslužno za partnere. Godišnje obrađujemo hiljade uzoraka, pomažući proizvođačima da prilagode proizvodnju sa minimalnim rizicima. Ako tražite pouzdano testiranje, kontaktirajte nas – kvalitet počinje od semena!

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

Semenarstvo nije samo proizvodnja, već investicija u budućnost povrtarstva. Birajući deklarisano seme iz pouzdanih izvora poput Instituta za povrtarstvo, poljoprivrednici osiguravaju održivu, profitabilnu proizvodnju.

Za više informacija, posetite sajt Instituta za povrtartvo Smederevska Palanka.

Piše: dr Jelena Stojiljković, naučni saradnik