U sklopu stručnog programa sajma CroAGRO na Zagrebačkom velesajmu održana je konferencija „Održiva radna snaga: Put ka efikasnoj poljoprivredi“.
Ova konferencija uspostavljena je kao platforma za otvorenu i konstruktivnu diskusiju o gorućim izazovima tržišta rada unutar poljoprivrednog i srodnih sektora. Glavni cilj bio je pronaći inovativna i strateška rešenja koja će osigurati dugoročnu konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Događaj je privukao poslodavce iz poljoprivrednog resora, poslovne stručnjake, savetnike te ključne predstavnike obrazovnih i naučnih institucija kao i studente i učenike srednjih strukovnih škola.
ČITAJTE I: CroAGRO – sajam kakav poljoprivreda zaslužuje!
U Hrvatskoj poljoprivredi u 2024. godini dominira biljna proizvodnja (57,2%) te porodična poljoprivredna gazdinstva, koja čine 73,7% organizacijskog oblika. Ukupna vrednost proizvodnje iznosi 3,088.96 milijona evra, uz 161.000 registriranih poljoprivrednika. Međutim, prisutan je kontinuiran pad ukupnog broja poljoprivrednika (-5,6% od 2020.) i izraženo je starenje populacije, pri čemu je najveći udeo starijih od 65 godina (38,9%). Iako je u poljoprivredi velika zastupljenost muškaraca, ohrabruje činjenica da među mladim poljoprivrednicima (do 41 godine) značajan udeo ima srednjoškolsko (56,4%) i visokoškolsko (17,1%) obrazovanje, što ukazuje na rast profesionalizacije sektora. Broj stalno zaposlenih ostaje stabilan, dok broj sezonskih radnika blago opada.
Panel diskusija fokusirala se na gorući problem nedostatka radne snage u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, što predstavlja značajan izazov za ukupnu uspešnost sektora.
Tugomir Majdak, državni sekretar, istaknuo je nužnost strateškog pristupa rešavanju problema, navodeći da Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske radi na merama za povećanje radne snage i organizuje dodatne obuke u saradnji s nadležnim institucijama. Alen Mrvac iz Alma Career Croatia potvrdio je hroničan manjak radnika dodavši da se dobar deo poslodavaca oslanja na stranu radnu snagu, dok su radnici sve svesniji svoje traženosti te traže veće plate.
Ivona Tupek iz Arrivera Fruit podelila je praktične izazove, naglašavajući nedostatak domaće radne snage za sezonske poslove poput branja jabuka te porast penzionera koji dodatnim prihodom „krpe“ penzije.
Sara Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu istaknula je izazov nedostatka ljudi s potrebnim veštinama i negativnu percepciju struke. S druge strane, Hristo Hristov iz Evropske komisije ponudio je uvid u evropske politike podrške, navodeći da je udeo mladih u hrvatskoj poljoprivredi veći od evropskog proseka od 12%, a cilj EU je dostići 24% do 2030. godine.
Drugi panel bavio se ključnim pitanjem: Kako obrazovne institucije mogu efikasnije odgovoriti na stvarne potrebe tržišta rada u poljoprivredi?
Profesori su detaljno izložili napore fakulteta u privlačenju i osposobljavanju novih generacija. Darko Preiner s Agronomskog fakulteta u Zagrebu naglasio je da rad u poljoprivredi više nije monoton i dosadan, već nudi značajnu raznolikost i mogućnosti. Brigita Popović s Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku primećuje pojačanu želju mladih ljudi da aktivno učestvuju u procesu proizvodnje hrane, no istovremeno je ukazala na činjenicu da je visokoobrazovani kadar deficitaran, posebno u području stočarstva.
Na konferenciji „Održiva radna snaga: put ka efikasnoj poljoprivredi“ predstavljeni su rezultati i ciljevi projekta AGRI-DIGITAL GROWTH, koji se sprovodi u okviru programa Interreg Central Europe. Projekt, u kojem sudeluju partneri iz Italije, Austrije, Belgije, Češke, Slovenije, Mađarske, Poljske i Hrvatske, usmeren je na razvoj digitalnih kompetencija u sektoru poljoprivredne mehanizacije i precizne poljoprivrede.
Projekt AGRI-DIGITAL GROWTH temelji se na tri ključna cilja. Prvi je uvođenje digitalnih tehnologija u poljoprivredu, poput robotike, senzorskih sustava, blockchaina te naprednih digitalnih alata i modela koji omogućuju preciznije upravljanje proizvodnjom. Drugi cilj odnosi se na usklađivanje veština s potrebama industrije i stvaranje novog profila stručnjaka-specijalista za preciznu poljoprivredu kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju za kadrovima koji razumeju digitalne procese. Treći se fokusira na razvoj jednog koherentnog ekosastava koji povezuje istraživačke institucije, preduzetnike i poljoprivrednike, čime se ubrzava prenos znanja i olakšava implementacija digitalnih rješenja.
Panel 3: Je li poljoprivredni sektor jedan od najotvorenijih za stranu radnu snagu? Primeri dobre prakse
Sezonalnost i hronični nedostatak radne snage
Zvonimir Širjan naglasio je da je hrvatska poljoprivreda izrazito sezonska, što stvara velike oscilacije u potrebama za radnicima. Dodao je da domaćih radnika u sektoru gotovo da nema, posebno kvalifikovanih, pa gazdinstva moraju posezati za radnicima iz trećih zemalja. Međutim, suočavaju se s administrativnim preprekama, od ograničenja sezonskog rada na 180 dana do nedostatka fleksibilne legislative koja bi omogućila da penzioneri, studenti ili drugi građani legalno rade više.
Širjan je istaknuo i širi društveni problem – znatan broj mladih radije odlazi u javni sektor nego u poljoprivredu. Kako kaže tamo će imati redovnu platu, godišnji odmor, rad u klimatiziranom prostoru dok je poljoprivreda fizički zahtevna, često nesigurna i vremenski osetljiva. To je realnost koja umanjuje njenu privlačnost.
Migracije kao evropski fenomen
Boban Ilić podsetio je da migracije radne snage nisu hrvatska specifičnost te kaže da mladi odlaze iz ruralnih područja u gradove, a iz gradova prema zapadnoj Europi. To je fenomen cijelog kontinenta. Radnici iz Azije – iz Bangladeša, Vijetnama ili Bliskog istoka danas sve češće dolaze na zapadni Balkan i u Hrvatsku.
Poljska: primjer modernizacije i drugačije strukture radne snage
Wojciech Wojewódzki iz Poljske agencije za ulaganja opisao je potpuno drukčiju situaciju u Poljskoj. Najviše stranih radnika dolazi iz Ukrajine, ne iz Azije, zbog prostorne i kulturne blizine. No ključ poljske poljoprivrede nije u radnoj snazi, nego u tehnologiji. Poljska ima snažnu mehanizaciju i ulaganja u modernu proizvodnju. Svake godine potrebno joj je sve manje radnika
Naveo je drastičan primjer – farma koja dnevno preradi 1,5 milion litara mleka zapošljava – tri osobe, dok ista takva farma u tradicionalnom pogonu zapošljava 500 radnika.
To je, kaže, razlog zašto se mladi u Poljskoj vraćaju poljoprivredi vide da se može zaraditi, da je proizvodnja profitabilna kad je moderna.
Zašto Hrvatska zaostaje: zakonodavna i investicijska ograničenja
Branimir Markota ukazao je na jedan od ključnih problema, a to je nedovoljna ulaganja u tehnologiju te često neusklađena regulativa. Primjer je pokušaj osnivanja oglednog maslinika za mašinsku berbu, koji je propao zbog ograničenja vezanih uz ekološku mrežu. „Jedna Španjolska, koja ima tri milijuna hektara maslinika, svakodnevno prelazi na moderne nasade koji se beru strojno. Kod nas to često nije moguće zbog propisa.“
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
Zaključak: bez moderne tehnologije i jasne politike nema održivog rasta
Panel je zaključen porukom kako se problemi radne snage ne mogu rešiti samo uvozom radnika.
-Rešenje je u modernizaciji, digitalizaciji i stvaranju uslova da mladi ostanu na selu, istaknuo je Ilić. – Ako nema atraktivnog života, sadržaja i infrastrukture, mladi će i dalje odlaziti.
Širjan je dodao: „Ako želimo sačuvati proizvodnju, a ne samo površine, moramo redefinisati prioritete, legislativu i podsticajne mere. Bez toga nećemo zadržati radnike, ni domaće ni strane.“
Izvor: Zagrebački velesajam