U zasadima voća u toku je zimska rezidba, izuzetno značajna pomoćna mera koja ima za cilj održavanje pravilnog odnosa između vegetativne i generativne mase.
ČITAJTE I: Zimska briga danas, zdrav voćnjak sutra
ČITAJTE I:Kako sprečiti dalje polaganje jaja obične kruškine buve
ČITAJTE I: Savet stručnjaka: Kako zaštititi breskve od kovrdžavosti lista
Na području delovanja regionalnog centra PIS Novi Sad zasadi voća se nalaze u fazi mirovanja (BBCH 00), kao i u početnim fazama bubrenja pupoljaka (BBCH 01-03).

Prilikom rezidbe trebalo bi da sprovesti i fitosanitarne mere kao što su uklanjanje suvih i obolelih grana i zaostalih i mumificiranih plodova.
Takođe, preporuka je da se sakupi i uništi opalo lišće tamo gde je to moguće, jer se na ovaj način smanjuje infektivni potencijal mnogih patogena u nacionalnoj vegetaciji.

Prilikom rezidbe neophodna je i dezinfekcija alata za rezanje (etanol, varikina, preparati na bazi hlora i dr.), veće preseke treba premazati kalemarskim voskom.
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
Proizvođačima se preporučuju i redovni pregledi voćnih zasada na prisustvo aktivnih rupa od poljskih miševa ( Apodemus silvaticus ) i poljske voluharice ( Microtus arvalis ).

Ukoliko se uoči brojnost aktivnih rupa iznad praga štetnosti (10 do 50 aktivnih rupa za poljskog miša po hektaru i 10 do 500 aktivnih rupa po hektaru za poljsku voluharicu), preporučuje se primena nekog od registrovanih rodenticida u vidu gotovih mamaka. Nakon primene mamaka, obavezno zatrpati rupe da ne bi došlo do trovanja ptica, divljači i domaćih životinja.
Preporuka je da se sve navedene mere sprovode po suvom vremenu.
Izvor: PIS


