Grad naneo velike štete – gde god je moguće reagovati što pre

Na pojedinim lokalitetima u Vojvodini 14.6.2026. godine zabeleženi su olujni vetrovi, obilne padavine i grad. Na usevima i zasadima izazvana su mehanička oštećenja različitog intenziteta.

Foto: PIS/RC Ruma – šteta na kajsiji

Najveće štete zabeležene su na delovima terena Bačke Topole (Zobnatica, Pobeda, Novo Orahovo, deo Pačira), Subotice (Tavankut, Mala Bosna, Bajmok, Mišićvo, Đurđin), Novog Sada (Bački Petrovac, Gložan, Begeč, Futog, Veternik, obronci Fruške gore, Vrdja, Neradin, Vrdnik, Krušedol, Čortanovci, Maradik, Beška, deo Rivice).

ČITAJTE I: Суперћелијски облак уништио четвртину озимих усева на северу Бачке, страдале десетине хектара под воћњацима

Šta poljoprivrednici treba da čine?

Nakon grada, osnovni zadatak proizvođača je da što pre zaštite biljke od infekcija koje se stvaraju preko nastalih povreda. Oštećenja na listovima, mladarima, granama i plodovima predstavljaju otvorena vrata za brojne bakterijske i gljivične patogene. Aktuelni vlažni vremenski uslovi dodatno pogoduju njihovom razvoju.

Foto: PIS/RC Ruma, oštećenja na šljivi

Zbog toga se preporučuje da se, čim vremenski uslovi dozvole ulazak mehanizacije u parcelu, a po mogućnosti u prvih 24 časa nakon nevremena, sprovede tretman sa ciljem dezinfekcije i zaštite rana. Na taj način smanjuje se mogućnost razvoja bolesti i omogućava brži oporavak biljaka.

Koji zasadi jabuke, kruške i dunje su najugroženiji?

Kod jabuke, kruške i dunje trenutno postoji povećan rizik od infekcije izazvanim bakterioznim plamenjače jabučastog voća. Posebno su ugroženi zasadi u kojima su grad i vetar izazvali veća oštećenja lisne mase, mladara i plodova.

U ovim zasadima preporučuje se primena preparata na bazi bakra u nižim koncentracijama ili fosetil-aluminijuma.

Foto: PIS/RC Ruma, oštećeni plodovi kajsije

Šta je sa koštičavim voćem?

Kod koštičavih voćnih vrsta najveću opasnost nakon grada predstavlja prouzrokovač bakterioznog izumiranja i rak-rana, koji veoma lako ostvaruju infekcije preko mehaničkih povreda.

ČITAJTE I: Vojvodina: Useve “obrali” kiša, grad i požari

 

Kako bi se zaštitile nastale rane i smanjila mogućnost prodora patogena, preporučuje se primena preparata na bazi kaptana. Obavezno je uvažavanje karence od 21. dana i termina predstojeće berbe.

Foto: PIS/RC Ruma, stradala je i vinova loza

Voćarskim i vinogradarskim kulturama preti trulež plodova

U vinogradima se nakon grada preporučuje primena fungicida na bazi folpeta ili bakra. Ovi preparati doprinose zaštiti povređenih biljnih organa i smanjuju rizik od razvoja infekcija preko oštećenja nastalih dejstvom grada i jakog vetra.

Kod voćarskih i vinogradarskih kultura posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od prouzrokovača truleži plodova. Infekcije se veoma često ostvaruju upravo preko mehaničkih povreda na pokožici plodova.

Foto: PIS/RC Ruma, lubenice sravnjene sa zemljom

Povrće takođe oštećeno

U usevima povrća preporučuje se primena registrovanih preparata na bazi bakra ili kaptana. Cilj je dezinfekcija i zaštita rana nastalih usled mehaničkih oštećenja. Mora se voditi računa o vrsti gajene biljke, razvojnoj fazi i mogućim ograničenjima u primeni bakarnih preparata.

Foto: PIS/RC Subotica, grad potukao suncokret

Da li ratari i dalje da ulažu u proizvodnju oštećenih useva?

U ratarskoj proizvodnji, na parcelama pod suncokretom, kukuruzom, šećernom repom, pšenicom i ječmom zabeležena su ozbiljna oštećenja u vidu lomljenja stabljika i poleganja useva. Na najugroženijim parcelama štete su takvog intenziteta da je neophodno proceniti ekonomsku opravdanost daljih ulaganja u proizvodnju.

Foto: PIS/RC Subotica, velika oštećenja na pšenici

Nakon zaštite obavezni biostimulatori

Nakon sprovedenih zaštitnih tretmana i stabilizacije vremenskih prilika, preporučuje se primena biostimulatora i preparata namenjenih ublažavanju stresnih uslova. Tako se podstiče regeneracija oštećenih biljaka i čuva se što veći deo proizvodnog potencijala.

Izvor: PIS