Proizvodnja maline suočava se sa sve većim izazovima usled klimatskih promena.
Porast temperature, promenljiv padavinski režim, suše, ali i učestaliji ekstremni vremenski uslovi, značajno utiču na prinos, kvalitet plodova i zdravlje biljaka.
ČITAJTE I: Počeo otkup maline u Mačvi, proizvođači nisu zadovoljni cenom
Kako bi proizvodnja malina ostala konkurentna i održiva, neophodno je primeniti različite adaptacione strategije koje će omogućiti očuvanje kvaliteta i stabilnosti ove delikatne kulture.

Izbor otpornijih sorti maline:
Jedan od prvih koraka u adaptaciji na klimatske promene jeste izbor sorti maline koje su otpornije na povišene temperature, suše, ali i bolesti i štetočine.. Sorte koje su pokazale veću otpornost na sušu su Heritage, Autumn Bliss, Tulameen, Polka, Glen Ample. Korišćenje takvih sorti može značajno poboljšati stabilnost prinosa, čak i u nepovoljnim vremenskim uslovima.

Unapređenje sistema navodnjavanja: S obzirom na to da maline zahtevaju značajnu količinu vode, posebno tokom sušnih perioda, implementacija efikasnih sistema navodnjavanja postaje ključna za adaptaciju.
Korišćenje agroekoloških praksi: obrada zemljišta, zatravljivanje i upotreba organskih djubriva mogu doprineti očuvanju vlažnosti zemljišta i sprečavanju erozije, što je posebno važno u vreme ekstremnih vremenskih uslova…

Zaštita od ekstremnih vremenskih uslova: Ekstremni vremenski uslovi, poput grada, poznih prolećnih mrazova i kasnih prolećnih snegova, jakih vetrova ili naglih temperaturnih promena, mogu ozbiljno oštetiti maline.
Malinjake ne treba podizati u gradobitnim područjima jer grad može da polomi izdanke i ošteti nežne plodove. Najadekvatnija mera zaštite su protivgradne mreže. Pozni prolećni mrazovi retko mogu da nanesu štete malini jer ona kasno cveta. Međutim kasni prolećni snegovi , vlažni i teški, mogu predstavljati značajnu opasnost pošto oštećuju u to vreme nežne i nedovoljno očvrsle grančice.Visoke temperature (iznad 35◦C), jako osunčavanje, suša i topli vetrovi mogu da zaustave porast plodova, izazovu ožegotine na njima, takodje mogu čak izazvati oštečenja i sušenje izdanaka. Kao mere zaštite treba birati po mogućstvu manje osunčane severne ekspozicije. Takodje se u praksi pokazalo kao dobro koriščenje mreža za zasenu crne ili zelene boje sa zatamnjenjem oko 20%.

Obuka i edukacija proizvođača: Edukacija proizvođača malina o novim tehnologijama, adaptivnim praksama i vremenskim trendovima je ključna za uspešno prilagođavanje klimatskim promenama.
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
Zaključak: Adaptacija proizvodnje malina na klimatske promene zahteva sveobuhvatan pristup koji kombinuje nove tehnologije, otporne sorte, efikasne sisteme navodnjavanja, agroekološke prakse i zaštitu od ekstremnih vremenskih uslova. Ulaganje u edukaciju i primenu novih rešenja pomoći će malinarima da se prilagode novim uslovima i obezbede stabilnu i konkurentnu proizvodnju u budućnosti.
Piše: Dipl. inž. voćarstva Snezana Janjic, PSSS Srbije