Osim što poboljšavaju ukus hrane, bilo da se koriste kod kovanja ili se jedu u svežem ili kiselom stanju, ljute papričice popravljaju raspoloženje, a njihovo konzumiranje daje i brojne zdravstvene benefite.
Za ovo je „kriv“ kapsaicin. Reč je o hemijskoj komponenti odgovornoj za ljutinu paprike ali i za dobro raspoloženje ljudi jer stimulište tzv. „hormone sreće“.
ČITAJTE I: Vreme je za setvu paprike – Predstavljamo Kurtovsku kapiju, Moravsku lepoticu i Palanačku baburu
Sem toga, ljute parike ublažavaju bol, podstiču zdravlje kariovaskularnog sistema, poboljšavaju varenje, jačaju imunitet i preveniraju karcinom prostate.
Nakon višedecenijskih istraživanja uticaja ovog povrća na zdravlje ono je i dalje veoma interesantno tradicionalnoj i savremenoj medicini.
Namirnice koje koristimo u kuvanju ili ih konzumiramo u svežem i prerađenom stanju na prvom mestu moraju biti zdravstveno bezbedne. To se postiže kontrolisanom proizvodnjom od semena do ubiranja plodova.

Kada se govori o semenu, i profesionalni povrtari i hobisti znaju, da kvalitet cele proizvodnje zavisi od njega. Zbog toga je upotreba deklarisanog semena imperativ svakog povrtara.
Garanciju kvaliteta semena daje Institut za povrtarstvo Smederevska Palanka iza kojeg stoji višedecenijsko iskustvo, naučno-istraživački rad, i mnogobrojna priznanja.
U potfoliju instituta naleze se i semena čuvenih feferona – crvena i žuta ljuta.
Feferona žuta ljuta
Biljka je umereno razgranata, osrednje visine i strčećih plodova.
Plod joj je u tipu feferone, u tehnološkoj zrelosti tamno zelene, a u biološkoj zrelosti žute boje, sitan, ljutog ukusa, težine 8-10 g. Ubraja se u rane sorte.
Valja napomenuti da su ove paprika namenjena za preradu i da odstvaruje prinos 15-18 t/ha.

Feferona crvena ljuta
Kod ove biljke habitus je nešto bolje razvijen nego kod Feferone žute ljute, ima viseće plodove.
Plod je u tipu feferone, u tehnološkoj zrelosti tamno zelene, a u biološkoj zrelosti crvene boje, umerene ljutine, težine 8-10 g.
I ova paprika namenjena je za preradu i odstvaruje prinos 10-15 t/ha.
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
Setvena norma je od 10 do 12 g/m2 u zaštićenom prostoru; od 0,8 do 1,2 kg/ha preko rasada;od 1,0 do 1,5 kg/ha u direktnoj setvi.
Period setve: I – II (zaštićeni prostor); III – IV (preko rasada); IV (direktna setva)
Period sadnje: III – IV (zaštićen prostor); V (otvoreno polje)
Broj biljaka po hektaru je od 70.000 do 100.000 (20 x 50-70 cm).
Piše: Jasna Bajšanski