Ekološki značaj napasanja stoke

 

Napasanje stoke je jedna od najstarijih i najprirodnijih metoda korišćenja pašnjaka.

Ovaj proces ne samo da obezbeđuje osnovne potrebe za ishranom domaćih životinja, već ima ključnu ulogu u očuvanju ekosistema, održivom razvoju ruralnih područja i prevenciji negativnih pojava, poput degradacije zemljišta i požara.

 

ČITAJTE I: Svaki stočar trebao bi da u setvenoj strukturi ima grahoricu

 

 

Ekološki značaj napasanja stoke predstavlja:

  • Održavanje biodiverziteta
  • Kontrolisana ispaša pomaže u očuvanju raznovrsnosti biljnih i životinjskih vrsta.
  • Foto: Pixabay

    Stoka reguliše rast biljaka, sprečava širenje invazivnih vrsta i omogućava razvoj autohtone flore.

  • Prevencija požara
  • Napasanje uklanja suvu vegetaciju koja predstavlja potencijalno gorivo za požare.
  • Na pašnjacima sa kontrolisanom ispašom smanjuje se akumulacija zapaljive biomase.
  • Očuvanje zemljišta
  • Foto: Pixabay

    Redovno napasanje sprečava prekomerni rast trave i grmlja koji mogu dovesti do erozije tla.

  • Stajsko đubrivo koje ostavlja stoka obogaćuje tlo hranljivim materijama, čime se poboljšava plodnost zemljišta.

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

 

  • Ublažavanje klimatskih promena
  • Napasanje stoke na prirodnim pašnjacima podržava skladištenje ugljenika u zemljištu i vegetaciji.
  • Sprečavanje degradacije zemljišta doprinosi smanjenju emisije ugljen-dioksida.

Piše: Bratislav Kovačević, PSSS Srbije