Sorta Ilinka je nastala, metodom planske hibridizacije ukrštanjem sorti Flaminija i Samerset na Radmilovcu, Oglednom dobru poljoprivrednog fakulteta u Zemunu oplemenjivačkim radom profesora Dragana Nikolića, Vere Rakonjac, Dragana Milatovića, Aleksandra Radovića i Gordana Zeca.
Odobrena je i stavljena na listu priznatih sorti 2023. godine.
ČITAJTE I: Adaptacija proizvodnje maline na klimatske promene: Strategije i rešenja
Ilinka se odlikuje se poznim vremenom sazrevanja -kraj avgusta i početak septembra.
Stablo se odlikuje srednje bujnim rastom, cveta srednje pozno, cvetovi su ružoliki. Rano prorodi, rađa redovno i obilno, a karakteriše je dobra otpornost na zimske i prolećne mrazeve, kao i na prouzrokovače bolesti.
Plod je krupan, prosečne mase 150 grama, okruglastog oblika, veoma atraktivan. Pokožica ploda je narandžasto-žute boje, tanka sa retkim maljama. Dopunska crvena boja prekriva celu površinu ploda.
Ilinka spada u najobojenije sorte i jedna je od retkih sorti breskve u ovom periodu sazrevanja kod kojih je cela površina ploda prekrivena dopunskom bojom.
Meso ploda je žuto, čvrsto, sočno i kvalitetno, slatkog ukusa i izražene arome.
Odlikuje se izuzetno visokim sadržajem rastvorljivih suvih materija (oko 19%) i šećera (14%) i relativno niskim sadržajem kiselina (oko 0,60%), tako da spada u grupu slatkih sorti breskve.
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
Koštica je sitna, okruglastog oblika i lako se odvaja od mesa (kalanka).
Reč je o jednoj od najboljih kasnih sorti breskve sa izuzetno kvalitetnim i atraktivnim plodovima zbog čega se preporučuje njeno širenje u proizvodnji, naročito beogradskom podunavlju u kome je i nastala.
Piše: Zoran Janković, PSSS Srbije