Na tradicionalnom godišnjem skupu Zadružnog saveza Vojvodine sumirani su postignuti rezultati u godini koju ispraćamo, još jednom su naglašeni postojeći ali i novi problemi koji prate ovaj sektor, a dodeljena su i priznanja pojedincima koji su dali poseban doprinos zadrugarstvu.
ČITAJTE I: ZSV: Zadružna škola za sticanje znanja, razmenu informacija i rešavanje problema
Plaketu „Radislav Jovanov“, priznanje koje je ustanovljeno pre dve godine, a koje nosi ime pokojnog predsednika Zadružnog saveza Vojvodine, uručeno je savetniku za poljoprivredu predsednika Vlade Republike Srbije, Danilu Goluboviću.
-Za mene je ovo posebno emotivno priznanje jer nosi ime Radislava Jovanova, velikog reformatora zadružnog sektora i Srbije i Vojvodine i mog velikog prijatelja. Radislav je bio čovek koji je pokazao da zadruge u Srbiji i te kako imaju svoje mesto i da mogu biti deo i regionalnog i evropskog miljea zadružnih saveza, rekao je Golubović.
Na pitanje novinara koju poruku bi poslao sa ovog skupa, Golubović je naglasio da je Vlada Republike Srbije odvojila izuzetno velik agrarni budžet od 49,5 milijardi dinara što pokazuje potpuno razumevanje problema u poljoprivredi nastalih usled klimatskih promena i sukoba dva najeveća proizvođača žitarica i uljarica u svetu – Rusije i Ukrajine, što se odrazilo na spoljna pa i na naše tržište. Sem toga, izmenjen je Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju kojim će se onim ljudima koji obrađuju poljoprivredno zemljište, a nisu njegovi vlasnici kao što je to u slučajevima komasacija i ostavinskih rasprava, uz potpisane odgovarajuće izjave koje nose veliku odgovornost, omogućiti da koriste subvencije. Sladeće godine, odgovarajućim uredbama, ovo će biti i detaljno predstavljeno.
Za medijsku afirmaciju udruživanja nagrada je uručena Branku Krstinu koji je 52 godine svog radnog veka posvetio novinarstvu.
-Dugo pratim zadrugarstvo i mogu reći da se ono razvija ali ne onim tempom kojim se kooperative u Zapadnoj Evropi razvijaju. Više od pola veka razgovaram sa naučnicima, stručnjacima, poljoprivrednicima, političarima…ipak, sve posmatram iz ugla poljoprivrednika u nadi da će im ono što pišem pomoći da prevaziđu probleme koji ih muče, poručio je Krstin.
Svoje višedecenijsko iskustvo iskoristio je da napravi poređenje proizvodnje pšenice pre 30 godina i danas. On je naglasio da je pre tri decenije bila sramota da se ne seje sortno seme, a danas je to izgleda postao običaj. Ovo se dešava jer poljoprivrednici nemaju dovoljno novca i trude se da uštede na svakom koraku. Želja mu je, kao je rekao, da se naši proizvođači hrane više ne nalaze u ovakvim situacijama.
Predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Mr Jelena Nestorov Bizonj rekla je da zadrugari očekuju da će naredna godina biti bolja u svakom kontekstu, počev od vremenskih uslova za proizvodnju do podrške države proizvodnji. Posle tri teške godine to je neophodno jer su, kako je i ovog puta naglasila, zadružni kapaciteti maksimalno napregnuti kako bi ispratili tešku situaciju kod svojih zadrugara i kooperanata. Teškoće proističu zbog nemogućnosti njihovih razduženja za preuzetu robu i nemogućnosti da bez pomoći zadruga zasnuju novu proizvodnju, a sve usled ostvarenih velikih gubitaka.
-Ključno je prepoznavanje uloge i značaja zadruga u sistemu i da se u skladu sa tim opredeli i poslovna i ekonomska politika prema zadrugama. To podrazumeva da zadruge više ne budu diskriminisane u različitim propisima za svoja i za prava njihovih zadrugara i da se podstaknu za ovo šta rade, a to je na prvom mestu spašavanje domaće poljoprivrede, naglasila je Nestorov – Bizonj.
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebook
Koliko su zadruge značajne za jedno društvo potvrđuje i činjenica da su Ujedinjene nacije 2025. proglasile za Međunarodnu godinu zadruga pod sloganom „Zadruge grade bolji svet“.
-To je kratka i jaka poruka koja u nekoliko reči ukazuje na značaj zadružnog pokreta i na ono što se od njega očekuje. A rezulucijom je određeno da se od zadruga očekuje da doprinesu ostvarenju svetskih ekonomskih ciljeva do 2030. godine. Među tim ciljevima su održivi razvoj poljoprivrede, očuvanje seoskog stanovništva i seoskog načina života i integracija lokalnih zajednica u privredne tokove, rekla je predsednica ZSV.
Piše: Jasna Bajšanski