Rizik od truleži ploda i napada štetočina za trešnje i višnje u fazi sazrevanja

 

Zasadi trešanja i višanja se, u zavisnosti od lokaliteta i sorte, nalaze u različitim fazama porasta plodova, obojanja i sazrevanja. Berba ranih sorti trešanja se privodi kraju.

U fazi sazrevanja, trešnje i višnje su pod povećanim rizikom od napada trešnjine muve, mušice Drosophila suzukii, braon mramoraste stenice, kao i od zaraze patogenima koji izazivaju trulež plodova.

 

 

ČITAJTE I: Borba sa čađavom krastavošću u jabučnjacima još nije gotova

 

 

Monitoring štetočina na terenu – trenutna situacija:

✅ Trešnjina muva: kontinuirani ulovi i porast brojnosti na feromonskim klopkama – mogućnost skorog polaganja jaja.

✅ D. suzukii : trenutno niska brojnost, ali se očekuje porast zbog zaostalih trulih plodova (nakon berbe ranih sorti) i visoke vlažnosti.

✅ Braon mramorasta stenica: prisutna u zasadima, ali u niskim populacijama.

Foto: PIS

Larve trešnjine muve i D. suzukii razvijaju se unutar zarudelog ploda, izazivajući crvljivost i stvarajući ulazne tačke za gljivične infekcije. Plodovi napadnuti braon mramorastom stenicom pokazuju diskoloracije, nekrotične tačke, deformacije i pogoršan kvalitet, što sve dovodi do gubitka tržišne vrednosti.

Preporučene mere zaštite od štetočina uz obavezno poštovanje karence:

U zasadima trešanja:

  • Ekirel (cijantraniliprol) 0,75 l/ha (karenca 7 dana) ili
  • Decis 2,5 EC, Poluk (deltametrin) 0,07% (karenca 14 dana) ili
  • Lamdeks (lambda-cihalotrin) 0,05-0,07% (karenca 14 dana).
Foto: PIS

U zasadima višanja:

  • Decis ekspert (cijantraniliprol) 0,175 l/ha (karenca 7 dana) ili
  • Decis 2,5 EC, Poluk (deltametrin) 0,07% (karenca 14 dana) ili
  • Lamdeks (lambda-cihalotrin) 0,05-0,07% (karenca 14 dana).

Opasnost od truleži ploda

Visoka vlažnost usled čestih padavina i temperature između 22–28 °C stvaraju idealne uslove za razvoj prouzrokovača truleži. Takođe, pucanje plodova usled više vode dodatno povećava rizik od pojave truleži.

Foto: PIS

Preporučene mere zaštite od truleži ploda uz obavezno poštovanje karence:

  • Signum (boskalid + piraklostrobin) 0,562-0,75 kg/ha (karenca 3 dana) višnja, trešnja ili
  • Luminis (boskalid + piraklostrobin) 0,562–0,75 kg/ha (karenca 14 dana) višnja, trešnja ili
  • Luna sensation (fluopiram + trifloksistrobin) 0,35 l/ha (karenca 7 dana) višnja, trešnja ili
  • Zenbi (izofetamid) 0,8–0,9 l/ha (karenca 7 dana) višnja, trešnja ili
  • Fluks (fludioksonil) 1 l/ha (karenca 3 dana) višnja
  • Luna iskustvo (fluopiram+tebukonazol) 0,05-0,06% (karenca 7 dana) višnja.

ZA PROIZVOĐAČE KOJI IZVOZE:

Mušica Drosophila suzukii i pojedine gljive iz roda Monilinia su karantinski štetni organizmi u pojedinim zemljama u koje se izvozi naše voće. Proizvođači koji su orijentisani ka izvozu treba da primene mere suzbijanja sa posebnim oprezom!

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebook 

 

 

 

NAPOMENA:

U zasadima u kojima je berba u toku ili se očekuje u narednim danima, ne preporučuje se primena hemijskih mera zaštite! Prilikom upotrebe pesticida obavezno poštovati karencu kako bi se očuvala bezbednost plodova za potrošnju.

Izvor: PIS