Savrenema mehanizacija namenjena je prvenstveno mladim poljoprivrednicima

 

Smanjenje troškova proizvodnje, povećanje prinosa, ušteda vremena i energije – ovo su samo neki od benefita koje donose savremena poljoprivredna mehanizacija i nove tehnologije. Istraživali smo kome su namenjeni ovi proizvodi, ko su njihovi kupci i na koji način oni mogu da obezbede dovoljno sredstava za kupovinu prilično skupe mehanizacije.

 

 

ČITAJTE I: ZSV: Uz zadruge do savremene mehanizacije

 

 

Kompanija KITE DOO čiji brend je Johan Deere, kaže da je sada prilika da se poljoprivrednicima da znak nade, da za sledeću godinu zajedno sa fondovima, nacionalnim merama i međunarodnim subvencijama, nudi određene pogodnosti.

-U oblasti precizne poljoprivrede želimo da pokažemo određenu dozu društvene odgovornosti i da promovišemo nove tehnologije. Mladi poljoprivrednici su u tome lideri i za nas najvažniji. Za nas zadovoljan kupac je onaj kupac koji je lojalan brendu, koji veruje svom dileru i zajedno sa njim planira budućnost, kaže Đorđe Mišković izvršni direktor KITE DOO.

-Više puta smo analizirali sve faktore na koje nemamo uticaja i one na koje delimično imamo uticaja. Nastavlja se paradoks da troškovi i cene rastu, a uprkos tome raste i tražnja. Suština problema je energetska kriza i nadamo se da će smanjenjem tenzija i geopolitičkih problema i ovo tržište postati stabilno. Naš brend John Deere ove godine beleži rekordnu prodaju. Do kraja oktobra prodali smo više od 200 traktora i verujemo da će ih do kraja godine biti za 30 više, Dodaje Mišković.

Kompanija Agrotech iz Trešnjevca u svom vlasništvu ima fabriku u Novom Bečeju za izradu priključnih mašna. Reč je mašinama proizvedenim po starom principu na koje su se ljudi navikli, ali osavremenjenim i sa unetim inovacijama za mlade poljoprivrednike.

– Na prvom mestu moram da izdvojim austrijsku firmu Steyr koja proizvodi traktore od 55 do 300 KS sa navigacionim sistemima, isobusom, raznim softverima koji prate rad traktora… Sve ovo mladim poljoprivrednicima olakšava rad, a zatim smanjuje i potrošnju goriva. Savremene priključne mašine omogućavaju smanjeni broj prohoda, kraće vreme rada. Iskustvo pokazuje da savremena tehnologija ne ide rame uz rame sa starijim poljoprivrednicima ali tu su mladi koji sve prate i razumeju. Upravo zbog toga su oni kupci naših savremenih mašina i tehnologija, poručuje menadžer prodaje u ovoj kompaniji, Milan Doroslovac.

Aleksandar Švonja, zamenik generalnog direktora Agropanonka MTZ Finke kaže da je generalni problem sa kojim se sučava ceo svet, pa i mi u Srbiji napuštanje sela od strane mladih.

– Bitno je da pokušamo sve što možemo da se ova pojava zaustavi. Država je to u poslednjih nekoliko godina prepoznala i stavlja akcenat na mlade poljoprivrednike što se radi i u drugim zemljama. Tu mislim na različite subvencije, pogodnosti za ljude mlađe od 40 godina. Kada se rade takvi programi oni zaista trebaju da pomognu mladima da ostanu na selu, a ne da mlad čovek kupi neku mašinu, a onda je u stvarnosti koristi neko stariji. Ovo važi i za sve ostale konkurse. To je po meni osnovni zadatak jer u suprotnom poljoprivrede neće ni biti, poručuje Švonja.

 

 

Inovativnost i održivost su ključevi uspešne poljoprivrede

A 1.000 mladih okupilo se u Srpskom udruženju mladih poljopoprivrednika čiji akcenat je na inovativnosti i održivosti.

– Mladi ljudi su zainteresovani da uče, prate trendove u kontinuitetu, raspituju se o novitetima. Informacije su dostupne, članica smo Evropske asocijacije mladih poljoprivrednika i sa svojim kolegama iz EU razmenjujemo iskustva. Na osnovu toga zaključujemo da naša poljoprivreda nije u zaostatku za njihovom i da ima dosta toga što oni mogu da nauče od nas. Tu mislim na voćarstvo i ratarstvo, a mi od njih možemo sticati znanja o stočarskoj proizvodnji, kaže Milan Borić, predsednik SUMP-a.

Mogućnosti obezbeđenja sredstava

A kako doći do dostupne ali, prilično skupe savrene mehanizacije koja je osnov precizne poljoprivrede? Moguće je koristiti sredstva banaka ali i ona iz različitih fondova. Svi poručuju da imaju pristupačne i povoljne kreditne linije.

Razvojni fond Vojvodine fokusiran je na kreditne linije preko kojih je moguće doći do finansijskih sredstava za nabavku poljoprivredne mehanizacije. U tom smislu izdvaja se kredit za nabavku nove i polovne poljoprivredne mehanizacije sa rokom otplate do 5 godina, grejs periodom 6 meseci i kreditna linija za investicije IPARD  programa.

– Dajemo finansijsku podršku koja je u skladu sa Pravilnikom o IPARD-u, a to znači da se prvo Upravi za agrarna plaćanja mora podneti zahtev za odobravanje projekta i onda se dolazi kod nas. Tak kada se od Uprave dobije zeleno svetlo mi dajemo finansijska sredstva. Kredit je povoljan, rok otplate je 7 godina uz dve godine grejs perioda. U skladu sa našom poslovnom politikom uveli smo kreditnu liniju za klimatski održive investicije namenjenu kupovini hibridne pogonske mehanizacije, priključne mehanizacije za integralnu proizvodnju i sl., objašnjava Staniša Stanišić iz RFV.

Prema rečima Biljane Petrović, direktorke  NLB Komercijalne banke za upravljanje prodajom agro i mikro klijentima mladi se najčešće odlučuju za kupovinu poljoprivredne mehanizacije i nabavku grla sa ciljem povećanja osnovnog stada. Na taj način žele da očuvaju i prošire ono što su od svojih očeva i dedova nasledili. Primetno je da se mala gazdinstva odriču stoke dok srednja i velika gazdinstva povećavaju svoja stada.  Tu je reč o dugoročnim kreditima, a u ovom momentu veliki broj poljoprivrednika javlja se za kratkoročne kredite za prolećnu setvu.

– Naš klijent kada dođe u banku prvo će dobiti savet od svog agrosavetnika. Ova praksa je uvedena jer poljoprivrednici često imaju potrebu za kreditom ali nisu uvek sigurni koji bi to rok otplate bio i koji bi proiuzvod za ono što je potrebno bio najbolji u tom momentu. Mi već godinama unazad dajemo procenu kreditne sposobnosti klijenta jer je jako važno da ga poljoprivrednik iskoristi onako kako je to zamislio. Naš zajenički cilj je povećanje poljoprivredne proizvodnje, da poljoprivrednici ostvaruju što veći profit i da u daljem radu sa bankom budu naši što veći klijenti, objašnjava Petrovićeva.

Od celokupnog portfolija izdate garancije u Garadncijkom fondu AP Vojvodine su u 80 odsto slučajeva poljoprivrednici. Od poslednjeg Poljoprivrednog sajma održanog maja pa do danas ovaj fond je uneo određene izmene i poboljšanje uslova za dobijanje garancija.

-To na prvom mestu znači povećanje limita po svim konkursima i oni sada maksimalno iznose 450.000 evra kao i smanjenje obezbeđenja kredita. Tako kod našeg konkursa za poljoprivrednu mehanizaciju može da se kupi mašina čija cena je do 30.000 evra i to uz samo dve menice za taj predmet kupovine. Za kredite do 50.000 evra, sa učešćem do 20% uslov je isti – samo menice i zaloga na to sredstvo obezbeđenja, kaže Snežana Brusin iz GFV.

Udruživanje mladih poljoprivrednika donosi veći napredak

Evidento je da se svako trudi da na što bolji način predstavi svoj proizvod, a Zadružni savez Vojvodine objašnjava zašto je jeftinija kupovina savremene poljoprivredne mehanizacije kada su poljoprivrednici udruženi. Predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Jelena Nestorov Bizonj ističe značaj investicija, samim tim i u poljoprivrednu mehanizaciju u koju se i najčešće investira jer je neophodno njeno obnavljanje.

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

– Tu na scenu stupa potreba za udruživanjem poljoprivrednika kako bi se takve investicije preduzele. Sada smo u periodu kada troškovi proizvodnje postaju sve veći. Tako su inputi za poljoprivrednu proizvodnju prošle godine bili duplo skuplji nego predhodne, a ove godine za 50 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. A svako zajedničko ulaganje donosi niže troškove po osobi što osim što snižava troškove proizvodnje daje nove mogućnosti. Sve je više zadruga čiji osnivači su upravo mladi ljudi. Što pre se oni udruže u budućnosti će njihov napredak biti veći, poručuje Nestorova Bizonj.

Opšti zaključak je da država treba da uloži maksimalne napore da njive obrađuju mladi ljudi kao sve ono što su radili njihovi preci, a i ovo što se danas radi ne bi bilo uzalud.

Tekst i foto: Jasna Bajšanski