Suša spržila soju, negde rod tri puta manji od proseka

 

Paralelno sa žetvom kukuruza, ratari skidaju i rod soje. Uljarica je pre dospela za ževtu, kao i druge poljoprivredne kulture zbog sušnog i toplog leta, koje joj ne godi jer voli izrazito vlažnu klimu izostalu i prošle godine.

Zrno je skoro kao zrno pšenice, mada bi trebalo da bude veličine graška, i vlažno svega osam procenata.

Soje imamo posejane na približno 220.000 hektara, prema procenama Republičkog zavoda za statistiku.

 

 

ČITAJTE I: Suša na pojedinim vojvođanskim njivama već obrala pola kukuruza

 

 

Poljoprivrednik Rajko Sibinski sa Čeneja kod Novog Sada kazao je za Dnevnik da su prinosi u čenejskom ataru šareni i daleko ispod proseka.

– U zavisnosti od toga gde se njiva nalazi, zavisi koliko ima soje. Tamo gde je zemlja peskovita i breg rod je sasvim podbacio, ima je od 200 do 300 kilograma po jutru, a gde je niži teren i ima doline prinosi se kreću od 500 do 600 kilograma po jutru.

Mnogi ratari od ukupnog prinosa soje neće podmiriti ni troškove kombajniranja, koje košta od 12.000 do 13.000 dinara po hektaru.

– Prinosi soje su niži u odnosu na lanjsku žetvu, premda smo se nadali da se prošlogodišnja suša neće ponoviti i ove godine. Mnogi ratari od ukupnog prinosa soje neće podmiriti ni troškove kombajniranja, koje košta od 12.000 do 13.000 dinara po hektaru.

Sibinski za Dnevnik kaže da će i dogodine sejati soju uprkos tome što su iza njega dve sušne godine jer ne zna šta bi drugo, pošto nijedna poljoprivredna kulutra nema ni prosečne prinose ove godine.

– I lane su prinosi bili mali, a ove su zagrdili. I kvalitet zrna je loš, sitna je i suva. Ne pamtim da je nekada zrno bilo vlažno svega osam procenata. Ali živim u nadi iščekujući padavine. Brine me gde da kupim seme, koje je svake godine sve lošijeg kvaliteta i kako da posejem pšenicu ako se suša nastavi – naveo je Sibinski.

I u ataru Bačkog Gradišta kod Bečeja prinosi soje su tanki. Kreću se od 300 do 700 kilograma po jutru. Doduše, u Gradištu,  po rečima poljoprivrednika Predraga Zarića, žetva soje tek treba da krene u punom obimu.

Zarić kaže da u prosečnim godina soje treba da bude od 1,6 do 1,7 tona po jutru, ali da ima godina kada je ima i preko dve tone po jutru, što je, napominje, odličan prinos.

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

 

Poljoprivrednik Predag Zarić kazao je da Zemljoradnička zadruga u Bačkom Gradištu nudi svega 52 dinara za kilogram novog roda.

– S tim koštanjem i malim prinosima nećemo pokriti ni troškove zakupa, a kamoli troškove setve. Trebala bi nam daleko viša cena da bi samo bili na nuli. Jedino sa prinosima iznad dve tone uklopili bi se u cenu po kojoj se trguje sa starim rodom na Produktnoj berzi Novi Sad od 61 dinara bez PDV-a, odnosno od 60 do 65 dinara, plus PDV – napomenuo je Zarić.