Neodrživa eksploatacija zemljišta tokom poslednjih decenija, sa intenzivnom obradom i obilnom primenom veštačkih đubriva i pesticida, dovela je do degradacije plodnih oranica i posledično neizvesnosti u snabdevanju hranom na globalnom nivou.
Jedan od načina da se obezbedi dovoljno hrane za sadašnje i buduće generacije jeste rešenje zasnovano na obnovi zemljišta i biodiverziteta.
ČITAJTE I: Zelena revolucija agrara: Da li je regenerativna poljoprivreda šansa za prehrambenu industriju Srbije?
Neodržive poljoprivredne prakse ne samo da nanose štetu životnoj sredini, već ugrožavaju resurse koji su nam potrebni da bismo proizveli dovoljno hrane za skoro 8 milijardi ljudi. Pokazalo se da rešenja zasnovana na obnovi, kao što je regenerativna poljoprivreda, donose brojne koristi zajednicama i društvima širom sveta. Pored očuvanja plodnosti zemljišta zadržavanjem većeg procenta organske materije, regenerativnim agrarnim praksama se utiče i na jačanje biodiverziteta i smanjenje erozije tla.

Konstantni rast svetske populacije dovodi u rizik zadovoljavanje potreba za hranom, a naša zemlja može postati konkurentna u „prehrambenom lancu“ ako se na vreme okrene održivim praksama u gajenju sirovina i proizvodnji.
Regenerativna poljoprivreda u malinjacima
Firma „Agro partner“ iz Lučana bavi se izvozom zamrznute maline, a prošle godine, zajedno sa Udruženjem „Dounav soja“ ušla je u proces proizvodnje maline po regenerativnim principima.
-Odabrali smo pet proizvođača koji će se baviti regenerativnom poljoprivredom. Zasade smo podelili na standardne i one u kojima će se primenjivati regenerativni pristup. Upoređujući ih, pronašli smo velike razlike u korist regenerativnih principa. Proizvođači su generalno zadovoljni primenom tehnologije, đubrenja, zaštite, kaže Vladimir Stamenković iz „Agro partnera“.

On objašnjava da u malinjacima to podrazumeva izostanak obrade zemljišta, a uz pokrovne useve koji se kose i nabacuju u zonu reda. Na osnovu rezultata analize zemljišta određena je tačna količina azota, fosfora i kalijuma koja je malini potrebna da iznese rod. Ceo postupak je primenjen na postojećim zasadima, a „Agro partner“ očekuje da većina proizvođača sa kojima sarađuje uđu u proces regenerativne poljoprivreda na šta utiče i potražnja kupaca iz inostranstva.
Povećanje procenta humusa i čuvanje zemljišne vlage
Udruženje „Dounav soja“ do sada je bilo prepoznato po svim standardima održivosti koji su omogućavali plasman na najzahtevnija evropska tržišta. U svetlu najnovijih zakonskih promena i zelene tranziciji koju donosi Evropski zeleni dogovor ova organizacija je preuzela odgovornost da pomogne kompanijama da se usklade sa novim setom regulativa čiji cilj je postizanje klimatske neutralnosti i smanjenje karbonskog otiska.

-Soja je strateški važna kultura, više od 70% sojinog zrna u vidu različitih proizvoda izvozi se na najzahtevnija evropska tržišta. Reč je o izazovu sa kojim se svi susrećemo i koji zahteva da svakog dana učimo, informišemo se i prirpremamo kako bi spremni dočekali regulatorne promene Radna grupa za regenerativnu poljoprivredu koju je prošle godine osnovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede treba da pomogne da se osnaži primena regenerativne prakse, kaže dr Jovana Đisalov.
Jedan od razloga zagovaranja regenerativne poljoprivrede, pored povećanja procenta humusa u zemljištu, svakako je čuvanje zemljišne vlage.

-Nadam se da će naši proizvođači soje usvajanjem i primenom regenerativne poljoprivrede uspeti da sačuvaju vlagu u zemljištu što je, kada govorimo o prošlogodišnjim iskustvima, izuzetno važno. Verujem da će se pokazati da su ove prakse strategija za očuvanje naših najvažnijih prirodnih resursa, kaže dr Mirjana Lalošević, agro menadžer Udruženja „Donau soja“.
Kvalitetnije i zdravije povrće iz „Geneza doo“
„Geneza doo“ iz Kanjiže veliko je proizvođač sušenog povrća, kuhinjskog bilja, aditiva za začine i čajeva, a pre četiri godine zakoračila je u svet regenerativne poljoprivrede pri čemu je, kako kaže agronom Marko Bojin, predhodila promena načina razmišljanja.

-Sada slobodo mogu da kažem da, nakon urađenih analiza na proizvodima i na samom poljoprivrednom zemljištu, uspeli smo da povećamo sadržaj humusa za 0,3-0,5% u zavisnosti od dela parcele. To je veoma značajan procenat jer je prirodi potrebno više od 30 godina da ga dostigne. Mi smo to uspeli za četiri godine, objašnjava Bojin.
On naglašava da je tu bilo mnogo rada i zalaganja prilikom primene raznih tehnika i samog načina đubrenja.
-Morali smo da izostavimo impute NPK đubriva i da se okrenemo organskim zelenišnim đubrivima. Glavni benefit koji smo ostvarili je kvalitetniji i zdraviji proizvod, a samim tim i lakša prodaja na svetskom tržištu, poručio je Marko Bojin.

Inače, „Geneza“ doo jedan je od kooperanata Kompanije „Nestle“, prvoj kompaniji u Srbiji koja je počela da primenjuje prakse regenerativne poljoprivrede.
Uloga industije u procesu tranzicije je nemerljiva
Prenoseći iskustva iz ugla prerađivača hrane, Ivanka Stojnić, menadžer za održivost „Nestle“ kaže da u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ova kompanija ima veoma uspešne poljoprivrednike koji primenjuju principe regenerativne poljoprivrede. Nestle Srbija je kupac tih sirovina koje prerađuje i plasira ih kroz finalni proizvod.

-U našoj kompaniji, koja je društveno odgovorna, poljoprivreda zauzima i te kako značajan udeo u našoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte pa smo, kupovinom sirovina, na neki način i odgovorni za ovaj efekat. To je glani razlog zbog kojeg smo se upustili u program regenerativne poljoprivrede sa željom da naše poljoprivrednike podržimo u tranziciji iz konvencionalne ka regenerativnoj poljoprivrdi, a ne samo da stojimo po strani i gledamo, poručuje Stojnićeva.
Sada već četiri godine sa 14 poljoprivrednika „Nestle“ sprovodi program regenerativne poljoprivrede iz kojeg dobija 11.000 tona sirovine. Kooperante podržava finansijski tako da je investicija ove kompanije krajem prošle godine dostigla vrednost od dva miliona evra. Podrška dolazi i kroz edukaciju i kroz tehničku pomoć. Ove podrške su ključne i podsticajne za poljoprivrednike koji žele da primenjuju princip regenerativne poljoprivrede na svojim njivama jer im se na taj način stvara tržište.

– Zbog toga smatram da je uloga industrije u ovom procesu tranzicije skoro pa najvažnija za poljoprivrednike koji u tom slučaju imaju unapred obezbeđenog kupca. Kada se pogleda evropska i svetska scena i drugi prerađivači su i te kako uključeni u ovaj proces i to je potrebno i u Srbiji, kaže Ivanka Stojnić.
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
Po njenim rečima, svi najveći proizvođači hrane i pića na svetu obavezali su se da sirovine kupuju iz regenerativne poljoprivrede. Sve funkcioniše po principu ponuda-tražnja. Ukoliko industrija iskaže tražnju i poljoprivrednici će se opredeliti za ovakav vid proizvodnje. Ukoliko uz to dobiju i edukaciju, tehničku i finansijsku podršku, ova tranzicija će biti znatno olakšana.
Piše: Jasna Bajšanski