Humusa manje na našim njivama, manje i prinosa

 

Humusa je sve manje na našim njivama i samo pažljivim odnosom prema mikroorganizmima i bakterijama u tlu, đubrenjem organskim đubrivima njegov procenat se može povećati

I male mere snažno utiču na život tla. Ključ za održavanje života u tlu i stvaranja humusa je trajna vegetacija. Vreme bez zelenih biljaka treba biti što kraće. Biljke svojim korenjem daju ugljenik u obliku jednostavnih šećera, što je oko 20 posto ukupne proizvodnje fotosinteze biljaka. Mikroorganizmi dobijaju energiju iz tih šećera. Tu spadaju mikorizne gljive, kao i bakterije koje vežu azot i fosfor. Najvažniji su pomagači u stvaranju humusa.

Uzgajati useve i vratiti deo biljaka u tle je nužan uslov. To su lako razgradivi materijali za mikroorganizme. Koliko brzo će se pokrovni usev razgraditi i potrebne hranljive materije za život tla ostaviti u tlu zavisi od odnosa ugljenika I azota. Što je odnos veći, materijal će brže trunuti.

Za mahunarke taj odnos između ugljenika I azota iznosi 7 : 1 do 8 : 1, za kupusnjače je malo viši 10 : 1, a za trave je posebno širok oko 12 : 1. Kada rotirate useve sa različitim vrstama korena to pomaže i pospešuje upijanje vode. Koristite dobar efekat mahunarki. Mahunarke fiksiraju atmosferski azot kroz čvorove korena u simbiozi s rizobijom. Uz to, mogu razgraditi slabo dostupne spojeve fosfora u tlu i apsorbovati hranljive sastojke koji su se premestili u niže slojeve pre nego što se isperu.

U plodoredu treba stvoriti uravnotežen odnos potrošača humusa, poput korena, i multiplikatora humusa (uključujući detelinu) u korist sadržaja humusa tipičnog za mesto na kojem gajite kulture.

Sa novim sistemima uzgoja biljaka i celogodišnjim biljnim pokrivačem moguće je zadržati mikorizne gljive u tlu tokom celog plodoreda.

 

Bez oranja, obrada tla i direktna setva mogu povećati sadržaj humusa u gornjem sloju tla. Malč ostaje na površini tla, život mikroorganizama i bakterija je očuvan i dugoročno se može razviti dobra struktura tla.

Stabilne strukturne čestice tla omogućavaju brzo upijanje vode i štite od erozije. Intenzivna obrada tla mineralizuje hranljive sastojke u tlu i uništava strukturu tla i mrežu mikoriznih gljiva.

 

ČITAJTE I: Grahorice – višestruko korisne biljke

 

Optimalna raspodela čestica tla osigurava snabdevanje korena i život bakterija i mikroorganizama u tlu kiseonikom te podstiče prodiranje korena u dublje slojeve i poboljšava upijanje vode. U zbijenom tlu nije moguće nakupljanje humusa.

Koren doprinosi 2,3 puta više sadržaju organskog ugljenika u tle od iste količine nadzemne biomase. Veći unos ugljenika kroz korenje kod useva, efikasnije je od unosa kroz tlo, na primer slamom. Emisija kroz koren useva čini oko 30 posto podzemne količine ugljenika. Istovremeno, duboki korenov sistem garantuje da biljke postanu otpornije na sušu.

Ostatke žetve ostavite na polju – Uz podzemnu biomasu, važnu ulogu imaju i organski ostaci poput slame i biljnih ostataka. Oni štite kao pokrivač malč i stvaraju bazen hranljivih sastojaka i izgradnju finih zemljišnih struktura. Organizmi koji žive u tlu, posebno gliste, trebaju materijal za malčiranje na površini tla kao hranu. Stvaranjem stabilnih glineno-humusnih kompleksa doprinose stvaranju humusa.

Vršite redovne analize. Utvrđivanje sloja humusa svakih pet do šest godina se utvrđuje uzimanjem uzoraka u proleće pre početka vegetacije. Alati za brzu analizu, poput infracrvene (NIR) spektroskopije, otvaraju nove mogućnosti za kvantificiranje ugljenika u tlu.

Na tržištu su prvi ručni uređaji za određivanje humusa u merenju u stvarnom vremenu, XLab. Omogućuju složeno uzorkovanje tla. Softver za pametne telefone CarboCheck može s vremenom predvideti razvoj ugljenika u tlu.

Đubrenjem se unosi u tlo organska materija, za biljke neophodno potrebnim materijama za rast i razvoj. Visoki procenat organski vezanog azota podstiče mikrobnu biomasu u tlu. Mikoriza i mikrobi mogli bi biljku skoro u potpunosti zadovoljiti potrebnim azotom i fosforom.

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku 

 

 

Prosečna primena komposta od 30 t / ha daje polju oko 1,2 t / ha alkalnih komponenata i tako deluje poput kalcifikacije. Stvara se dodatni volumen pora u zemljištu sa više stabilnosti tokom sezone. Omogućite pravilnu pH vrednost zemljišta – Mikroorganizmi u tlu trebaju neutralni pH. Kisela tla smanjuju život bakterija u tlu, a time i plodnost tla.

Ispitajte kvalitet dodataka za poboljšanje kvaliteta tla – Na tržište dolazi sve više organskih đubriva. Oni sadrže mikorizne gljivice, bakterije koje mobiliziraju fosfor ili fiksatore azota koji slobodno žive u tlu. Podstiču rast biljaka i poboljšavaju plodnost tla.

Izvor: Agri Info Net

Ostavite komentar