Mere zabrane izvoza poljoprivredu bacaju na kolena

Tema konferencije za novinare koja je danas održana u Zadružnom savezu Vojvodine bila je aktuelna situacija u poljoprivredi sa stanovišta zemljoradničkih zadruga i zadrugara u periodu priprema za prolećnu setvu u kontekstu donetih odluka države o zabrani izvoza strateških poljoprivrednih proizvoda i drugih usvojenih mera. Predsednica ZSV Jelena Nestorov Bizonj podsetila je da je na sednici održanoj 9. marta Upravni odbor ovog saveza doneo zaključke koje je prosledio Vladi Republike Srbije i nadležnim ministarstvima.

 

ČITAJTE I: Vojvođanski zadrugari protiv zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja

-U prvom zaključku iskazano je protivljenje merama zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja. Od navedene zabrane do danas došlo je do izmena u smislu da je suncokretovo ulje na slobodnom režimu i da će po ranije sklopljenim ugovorima pšenica biti izvezena u Albaniju.  Ponoviću da se zadružni sektor protivi svakoj zabrani izvoza navedenih strateških poljoprivrednih proizvoda  jer ova mera nije ekonomski opravdana iz razloga što svih proizvoda imamo za potrebe domaćeg tržišta, za rezerve ali i za izvoz, rekla je Nestorov Bizonj.

Kako je naglasila predsednica ZSV, cena ovih proizvoda je na veoma visokom nivou i njihovom prodajom i poljoprivrednik i zemljoradnička zadruga mogu dobro da zarade i pokriju troškove ovogodišnje setve koji nikada nisu bili veći.

Konferencija Zadružnog saveza Vojvodine

Sem zakljčaka UO ZSV doneo je i predloge. Na prvom mestu je da se umesto zabrane izvoza, sagledaju bilansi domaće proizvodnje, stanja na zalihama i očekivanog roda pšenice, kukuruza i suncokreta u tekućoj godini, te da se u slučaju postojanja rizika od nedostatka bilo kojeg od navedenih proizvoda u smislu obezbeđenja nacionalne prehrambene sigurnosti, preko Republičke direkcije za robne rezerve otkupi potrebna količina proizvoda na domaćem tržištu po aktuelnim tržišnim cenama. U skladu sa navedenim, predlaže se da umesto zabrane izvoza, država iskoristi druge instrumente — otkup preko Republičke direkcije za robne rezerve – čija delatnost inače i treba da posluži toj svrsi.

-Na ovaj način niko ne bi izgubio, a država bi sa tom merom prošla mnogo jeftinije nego što prolazi sa zabranom izvoza. Sem toga, stočarska proizvodnja iz godine u godinu, sve više i više ide silaznom putanjom, a od prošle godine kada cene rataskih proizvoda dostižu svoje maksimume, stočarstvo se našlo u još većim problemima. Zbog toga predlažemo da umesto zabrane izvoza, država razmotri mogućnost ograničenja uvoza pojedinih proizvoda, a prvenstveno mesa i drugih proizvoda koji doprinose propasti domaće stočarske proizvodnje, koja se i pre aktuelne krize nalazila na silaznoj putanji više godina, naglasila je Jelena Nestorov Bizonj.

Predsednik UO ZSV i direktor ZZ „Zadrugar“ iz Bača Miloš Vuković reako je da aktuelna dešavanja već utiču na program setve.

-Zbog cene inputa kukuruza bi svakako bilo 20-30 odsto manje posejano jer ovu kulturu bez veštačkog đubriva ne vredi sejati. A cena mineralnog đubriva još jesenas je uvećana 300% u odnosu na predhodno leto, cena nafte je 100 odsto poskupela, seme 50 odsto. Sem toga, zabrana izvoza uticaće na prolećnu setvu. Mi ovde govorimo ne samo u ime zemljoradničkih zadruga već svakog malog poljoprivrednog proizvođača u čijim rukama zajedno sa sitnim otkupljivačima je još uvek 50 odsto prošlogodišnjeg kukuruza. Seljak je još 90-ih godina naučen da čuva robu jer, za razliku od novca, ona uvek vredi, kazao je Vuković.

Miloš Vuković, predsednik UO ZSV i direktor ZZ „Zadrugar“ iz Bača

Zabrana izvoza je, kako kaže, dovela do pada cene za četiri dinara po kilogramu ali, što je još gore, do prestanka prometovanja ovom robom na Produktnoj berzi. Sve to nepovoljno utiče na plan setve, koja će sasvim sigurno, biti redukovana – i u količini veštačkog đubriva i u operacijama koje su potrebne da bi se ostvario dobar prinos.

-Sama objava zabrane izvoza napravila je opšti poremećaj na domaćem tržištu jer su presečeni određeni tokovi prevashodno novca, a samim tim i roba. Sve se ustalasalo i uzdrmalo i niko ne zna šta će biti. Danas je jako teško prodati 100 ili 1000 tona pšenice ili kukuruza. Da bi se sve karike u tokovima novca ponovo spojile treba da prođe dosta vremena. Sa ovim cenama primarnih ratarskih kultura stočari su u velikom gubitku, rekao je Radovan Bokić, član UO ZSV i direktor ZZ „Agro – Klek“ iz Kleka čija osnovna delatnost je mlečno govedarstvo.

Radovan Bokić, član UO ZSV i direktor ZZ „Agro-Klek“ iz Kleka

-Mi trenutno dnevno gubimo 150.000 – 200.000 dinara zato što nam je kaluklacija prešla 50 i neki dinar bez premije za mleko. Sem toga, svi mi pričamo o zabrani izvoza, a malo ko od nas pita šta se dešava sa uvozom. Uvoz je ostao potpuno slobodan, rekao je Bokić.

Njegov kolega Vojislav Mrkšić, takođe član UO ZSV i direktor ZZ „Mrkšićevi salaši“ iz Srpskog Itebeja između ostalog je govorio o distribuciji goriva. Podsetimo, cena dizela za registrovana poljoprivredna gazdinstva je ograničena na 179 dinara po litru na pumpama Naftne industrije Srbije (NIS).

Vojislav Mrkšić, član UO ZSV i direktor ZZ „Mrkšićevi salaši“ iz Srpskog Itebeja

-Distribucija goriva po ovoj ceni je veoma problematična jer u većini seoskih sredina ne postoje NIS-ove benzinske stanice. Seljak treba da prelazi po 30-40 kilometara u jednom pravcu da bi natočio gorivo i pri tom izgubio nekoliko sati vremena. Smatramo da je sada za rešavanje ovog problema kasno za neke šire zahvate ali predlažemo da gorivo po ovoj ceni poljoprivrednici mogu da nabave  na svim benzinskim pumpama, a da se uradi neki vid refundiranja, kazao je Mrkšić.

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebook 
 
 
 

On je izneo mišljenje članica ZSV da je ova mera izrečena kratkoročno i da se očekuje drastično povećanje cena goriva ali i apel da se akciza na dizel gorivo za poljoprivredu trajno umanji od strane države u onolikoj meri koliko je to moguće kao i da se pokriju sve obradive površine, a ne samo 20 hektara po gazdinstvu.

Piše: Jasna Bajšanski

Ostavite komentar