Ministar Nedimović obećao proizvođačima paradajza da će problem biti rešen „za par dana“

 

Problem sa paradajzom biće rešen za par dana, kada nam se otvaraju nova tržišta, kao što je ono u Crnoj Gori, a izvoz u Bosnu i Hercegovinu je već krenuo, izjavio je jutros ministar poljoprivrede Branislav Nedimović i najavio da će u ponedeljak ići u Leskovac i razgovarati sa proizvođačima.

Nedimović je, gostujući na TV Prva, rekao da je ove godine uvoz paradajza u Srbiju manji za 2.500 tona nego lani u isto vreme.

Govoreći o cenama paradajza, on je istakao da država ne moze da određuje njegovu cenu, već je posao države da otvori prostore za izvoz, potpisuje međunarodne trgovinske sporazume i slično.

Kada je reč o žalbama da je uvozni paradajz preuzeo naše tržište, Nedimović je naveo da je Srbija radi zaštite svoje proizvodnje od 15. juna do 15. septembra uvela carine na uvoz paradajza iz Evropske unije i trećih zemalja.

Istakao je i da su sadašnjoj situaciji na jugu Srbije gde proizvođači zbog niske cene poklanjaju paradajz, doprinele vremenske prilike.

– April i maj na jugu Srbije su bili sa dosta kiše pa je zrevanje paradajza pomereno za dve do tri nedelje i umesto da on stigne 5. ili 10. juna, on je u velikim količinama stigao u vreme kada je znatno jeftiniji – objasnio je ministar Nedimović.

Dodao je da je problem napravilo i to što je i u Grčkoj, gde mi tradicionalno izvozimo dosta paradajza, on takođe jeftin.

Naveo je da država, iako ne može da određuje cenu paradajza, može da ulaže u njegovu proizvodnju, kako bi on bio kvalitetniji, bolje upakovan i sortiran tako da može da odgovori zahtevima tržišta i to će i raditi.

– Dosta smo para dali kroz subvencije za plastenike, za sisteme za navodnjavanje, ali očigledno da moramo da radimo i na edukaciji vezano za zahteve tržista – istakao je on.

Nedimović je najavio da će se uskoro izaći sa, kako je rekao, jednim dobrim projektom vezanim za ivanjički krompir čime će i taj problem biti stavljen ad akta.

Govoreći o žetvi, istakao je da je žetva pšenice skoro gotova i da ćemo imati za 17% veći rod nego 2020. koja je bila jedna od rekordnih godina.

Kada je o kukuruzu reč, naveo je da je sve krenulo dobro, ali da će na kraju mnogo toga ipak zavisiti od kiše, odnosno koliko će padavina biti u narednom periodu.

Izvor: Tanjug

Ostavite komentar