Plodored u povrtarskoj proizvodnji

 

Plodored je organizovano smenjivanje povrtarskih useva na istoj parceli u toku 3-7 godina. On ima dosta prednosti nad uzastopnim gajenjem jednog useva na istom mestu odnosno parceli više godina zaredom odnosno u monokulturi.

Prema rečima dipl. ing. Violete Veličković iz PSSS Srbije, neki povrtarski usevi vrlo povoljno reaguju na neposredno tj. direktno đubrenje organskim đubrivima  kao što su stajnjak i kompost. S’ druge strane, neko povrće traži da prođu dve ili tri godine posle ovakvog đubrenja. Na neposredno đubrenje pomenutim đubrivima dobro reaguju sve srednje rane i kasne kupusnjače, osim kelerabe, krastavci, tikvice, praziluk, paprika i paradajz.

 

 

ČITAJTE I: Kada sejati i kako kaliti rasad?

 

 

 

Rani usevi kao što su rani kupus, karfiol, zeljasto i lisnato povrće, ne stižu da neposredno iskoriste organska đubriva i zato se ono uzgaja tek druge godine nakon đubrenja. Korenasto povrće – mrkva, peršun, celer, rotkva i rotkvica, ako je reč o normalnom i plodnom zemljištu na kojem se gaje, ne podnose direktno đubrenje organskim đubrivima.  Tamo gde je zemljište slabo i u lošem stanju i ovi usevi će dobro reagovati na đubrenje organskim đubrivima.

Grašak, boranija i bob kada se gaje na plodnom zemljištu nije potrebno đubriti organskim đubrivima. Međutim, ako se ovi usevi moraju gajiti na siromašnom i degradiranom zemljištu daće odlične rezultata i ukoliko se nađubre nekim organskim đubrivima. U normalnim uslovima pomenute vrste povrća dolaze druge, pa i treće godine posle đubrenja organskim đubrivima. Apsolutno se izbegava uvođenje u plodored jedne za drugom povrtarskih vrsta koje pripadaju istoj porodici zbog toga što one najčešće imaju iste neprijatelje – insekte i bolesti. To posebno važi za paradajz, plavi patlidžan i krompir, zatim za korenasto povrće – mrkvu, peršun, celer i pastrnjak, kao i za krastavac, lubenice i dinje.

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

 

 

Na osnovu dosadašnjeg iskustva najboljim prethodnim usevima za pojedine povrtarske kulture smatraju se:

-Za paradajz: kupus, grašak, boranija, krastavci, korenasto povrće, trave, žita.

-Za papriku: trave, krastavci, grašak, korenasto povrće, žita.

-Za kupusnjače: trave, krompir, paradajz, paprika, grašak, boranija, žita.

-Za krastavac i bostan (dinje i lubenice): paprika, krompir, trave, žita, lucerka, paradajz.

-Za crni luk: paprika, paradajz, krastavac, bostan, žita.

-Za korenasto povrće: paprika, paradajz, krastavac, grašak, boranija, žita.

-Za boraniju i grašak: kupusnjače, paradajz, paprika, krompir, žita.

Piše: Jasna Bajšanski

Foto: Pixabay