Virus šarka šljive, koji prouzrokuje virus Plum pox potyvirus (PPV), jedan je od najrasprostranjenijih virusa voćaka i ubraja se u deset najštetnijih virusa koji izazivaju bolesti biljaka.
-Šarka je najpoznatija i najopasnija virusna bolest šljive koja izaziva ogromne ekonomske štete pa se postavlja pitanje i samog opstanka šljivarske proizvodnje, s obzirom na to da je ova proizvodnja ograničena, jer nisu stvorene potpuno otporne, visokorodne i komercijalno prihvatljive sorte šljive kvalitetnih plodova, za portal eKapija navodi stručnjak Dragan Bejatović iz republičke Poljoprivredne stručne službe.
![](https://agroportal.rs/wp-content/uploads/2020/08/sljive-4-1024x768.jpg)
Dodaje da ova bolest napada oko 24 vrste iz roda Prunus. Pored šljive, domaćini ovog virusa su kajsija, breskva, nektarina, džanarika, japanska šljiva i trnjina. Od nedavno, prisutnost virusa zabeležena je i na trešnji, višnji i bademu. Napada i brojne korovske biljke.
Ugroženi svi delovi biljke
Virus zaražava sve delove biljke uz pojavu karakterističnih simptoma na listovima, cvetovima, plodovima i košticama. Pojava simptoma zavisi od spoljašnjih uslova kao što su temperatura, način i intenzitet gajenja voća. Oni variraju u zavisnosti od vrste i sorte, starosti biljke, soja virusa i često se mogu zapaziti samo na nekim delovima biljaka.
![](https://agroportal.rs/wp-content/uploads/2020/08/sljive-9-1024x1024.jpg)
– Ono što otežava kontrolu i eliminaciju zaraženih biljaka je činjenica da zaraza virusom šarke može da bude bez vidljivih simptoma kod pojedinih biljaka domaćina. Takođe, osetljive biljke domaćini ne pokazuju simptome u latentnom periodu, od momenta zaraze do ispoljavanja vidljivih simptoma. Po literaturnim podacima, ovaj period može da traje i do tri godine i zato se ne može reći da li je biljka zaražena ili ne – ističe Bejatović i dodaje da po ostvarivanju početne infekcije, virus se u početku sporo množi i širi u zaraženom stablu.
![](https://agroportal.rs/wp-content/uploads/2020/08/sljive-10-1024x1024.jpg)
Vremenom, koje može biti i do nekoliko godina, virus može da se proširi na celu biljku izazivajući sistemičnu infekciju.
Simptomi bolesti virusa šarka šljive
Naglašava da se prvi vidljivi simptomi bolesti javljaju u proleće, to jest, na razvijenom lišću. Listovi se prepoznaju po posvetljenim nervima u vidu mozaičnog šarenila lociranog između nerava lista, zaostalim porastom, kovrdžavim oblikom. Javljaju se i pege prstenastog oblika sa hlorotičnim oreolom i zelenim unutrašnjim delom. Ovakve pege se, kaže, smatraju vrlo karakterističnim za šarku, a broj pega na listu je različit. Javljaju se na manjem broju grana, čak mogu da se jave samo na nekim listovima jednog izdanka.
![](https://agroportal.rs/wp-content/uploads/2020/08/sljive-x.jpg)
Šarka je kao virusna bolest neizlečiva, jednom zaraženo stablo ostaje čitavog života zaraženo i nema mogućnost izlečenja.
– Cvetovi zaraženi virusom šarka šljive su bezbojni dok su krunični listići sa tamno-roze prugama. Mogu da budu zahvaćeni svi cvetovi na biljci ili, kako je češći slučaj, samo one na manjem broju grana. Na plodovima se javljaju karakteristične polukružne i prstenaste pege, zatvoreno plave boje različitih dimenzija. Simptomi se javljaju obično pre sazrevanja da bi kasnije postali sve uočljiviji. Kod nekih sorti ispod pega se pojavljuju udubljenja, pliće i dublje brazde različitog oblika i boje“, objašnjava ovaj stručnjak i dodaje da ispod naboranih površina, meso ploda ima zagasito žutu boju, a na koštici mogu da se jave tamne prstenaste pege.
Zaraženi plodovi su, navodi dalje Bejatović, neukusni, neprijatne arome i žilavi. Ranije sazrevaju i opadaju. Na nektarini i breskvi se javljaju i deformacije na plodu u vidu izbočina crvenkaste boje.
![](https://agroportal.rs/wp-content/uploads/2020/08/sljive-xx.jpg)
Promene na plodovima dovode do njihovog propadanja i opadanja. Zaraženi plodovi gube tržišnu i upotrebnu vrednost. Najosetljivija sorta je požegača, manje osetljive su stenlej i čačanske sorte (čačanska rana, čačanska lepotica i čačanska rodna).
Načini širenja virusa
Virus se širi sadnim materijalom, vegetativnim razmnožavanjem zaraženih biljaka-kalemljenjem i insektima, prvenstveno lisnim vašima. Prenošenje na veće udaljenosti obavlja se preko zaraženog sadnog materijala (podloga i kalem pupoljaka uzetih sa bolesnih matičnih biljaka). Lisne vaši su odgovorne za širenje virusa na manjoj udaljenosti u oblastima koje su već zaražene i gde se nalaze žarišta infekcije.
Kako se biljni virusi ne mogu suzbiti hemijskim tretmanima, neophodno je primeniti preventivne mere, od kojih stručnjaci PSSRS preporučuju:
– karantinske mere kontrole unošenja virusa iz zemalja, regiona ili proizvodnih oblasti u kojima je virus prisutan;
– ozbiljan nadzor nad zdravljem bilja, praćenje prisustva virusa vizuelnim pregledima pojave simptoma i laboratorijskim testiranjem;
– proizvodnju i korišćenje bezvirusnog sadnog materijala;
– izbor lokacije i gajenje vrsta koje nisu domaćini virusa šarke po obodu proizvodnih zasada koje bi poslužile kao zaštitni pojas (jabuka, kruška, orah);
– suzbijanje vektora virusa šarka šljive (biljne vaši);
– gajenje otpornih ili tolerantnih sorti;
– uništavanje zaraženih stabala kako bi se sprečilo dalje širenje.