Pravo vreme setve veoma je značajno za dobijanje dobro razvijenog i ukorenjenog rasada. Celokupna dalja proizvodnja zavisi od kvaliteta rasada, pa se zato setvi i poklanja tolika pažnja.
Kod suviše rane setve veći je utrošak energije za zagrevanje, poskupljuje se proizvodnja, a često se dobija prerastao i star rasad.
ČITAJTE I: Značaj plodoreda kod proizvodnje povrća
Star rasad doživljava veći stres prilikom rasađivanja, teže se prima, deo listova se osuši nakon sadnje na stalno mesto, sporije se ukorenjuje, smanjuje se rod jer biljka troši snagu i energiju pa često izostane cvetanje prve etaže pupoljaka.
Ni suviše kasna setva nije dobra. Biljke neće imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakav rasad nakon sadnje na stalno mesto se brže ukorenjuje, ali sporo nastavlja dalji rast i razvoj. Rasad zaostaje u porastu i traži više nege.
Vreme setve zavisi od karakteristika i potrebe određene vrste, od namene rasada za dalju proizvodnju i dužine vremena potrebnog da bi se rasad proizveo.
Namena rasada utiče na vreme setve.
Najranije se seje rasad namenjen proizvodnji povrća u plastenicima, a kasno za rasađivanje na otvorenom. Rana setva obavlja se sredinom januara, srednje rana krajem februara, a kasna krajem marta ili početkom aprila.
Dužina rasadničkog perioda zavisi od biljne vrste i sortnih karakteristika, ali i od uslova rasadničke proizvodnje i na taj deo može da se utiče. Dužina rasdničkog perioda obuhvata klijanje, nicanje,rast i razvoj mlade biljke.
Za papriku dužina rasadničke priozvodnje je od 50-70 dana.
Najvažniji zadatak Odeljenja za genetiku i oplemenjivanje povrća Instituta za povrtarstvo iz Smederevske Palanke je selekcija, popravka starih i stvaranje novih sorti i hibrida povrtarskih vrsta.
Paprika je povrće kojem ovo odeljenje, između ostalih, pridaje najveći značaj i poklanja najviše pažnje.
U ovom tekstu predstavljamo sorte Kurtovska kapija, Moravska lepotica i Palanačka babura.
Kurtovska kapija
Reč je o snažnoj, kompaktnoj biljci, visokog rasta i visećih plodova.
Karakteristike ploda su duga kapija, u tehnološkoj zrelosti tamnozelene, a u biološkoj intenzivno crvene boje, krupan, debelog perikarpa. Težina: 80-120 g.
Ubraja se u kasna sorte i masovno se koristi u preradi crvenih plodova. Prinosi su do 30 t/ha.
Setvena norma je od 10 do 12 g/m2 u zaštićenom prostoru; od 0,8 do 1,2 kg/ha preko rasada; od 1,0 do 1,5 kg/ha u direktnoj setvi.
Broj biljaka po hektaru je od 70.000 do 100.000 (20 x 50-70 cm).
Moravska lepotica
Ova paprika je veoma snažna, razgranata, visokog rasta i visećih plodova.
Plod je dug, tipa kapije, u tehnološkoj zrelosti tamno zelene, a u biološkoj intenzivno crvene boje, veoma debelog perikarpa i izražene krupnoće i širine, ima visok sadržaj suve materije, prijatnog je ukusa i intenzivnog mirisa. Težina ploda je 150-200 g.
Ubraja se u srednjestasne sorte.
Gajenjem na otvorenom polju, uz primenu pune agrotehnike, ostvaruje prinose preko 50 t/ha, pogodna je za industrijsku preradu, ali i za potrošnju u domaćinstvima, tolerantna je prema najčešćim prouzrokovačima biljnih bolesti na paprici.
Setvena norma je od 10 do 12 g/m2 u zaštićenom prostoru; od 0,8 do 1,2 kg/ha preko rasada; od 1,0 do 1,5 kg/ha u direktnoj setvi.
Broj biljaka po hektaru je od 70.000 do 100.000 (20 x 50-70 cm).
Palanačka babura
Palanačka babura je snažna, kompaktna biljka niskog rasta, sa visećim plodovima.
Plod joj je u tipu babure, u tehnološkoj zrelosti mlečno žute, a u biološkoj crvene boje, veoma debelog perikarpa i izražene krupnoće. Težina ploda je 120-150 g.
To je ranostasna sorta, stasava za 8-12 dana ranije od sorte Šorokšari.
Pogodna je za gajenje na polju i u zaštićenom prostoru. Tolerantna je prema najčešćim prouzrokovačima bolesti paprike. Koristi se za sve vidove prerade i potrošnje. Prinos tehnološki zrelih plodova je 30-40 t/ha.
Setvena norma je od 10 do 12 g/m2 u zaštićenom prostoru; od 0,8 do 1,2 kg/ha preko rasada; od 1,0 do 1,5 kg/ha u direktnoj setvi.
Broj biljaka po hektaru je od 55.000 do 80.000 (25 x 50-70 cm).
Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
Period setve ovih paprika je I – II (zaštićeni prostor); III – IV (preko rasada); IV (direktna setva) dok je period sadnje III – IV (zaštićen prostor); V (otvoreno polje).
Piše: Jasna Bajšanski