Đubrenje dunje

 

Za uspešno gajenje dunje, dobijanje visokog prinosa, odličnog kvaliteta ploda, veoma važna agrotehnička mera je đubrenje.

U maladim zasadima hranivo ubrzava porast stabala i početak rađanja, a u starijim utiče na realizovanu proizvodnju.  Iz tih razloga dunje treba đubriti redovno, svake godine odgovarajućim mineralnim i organskim đubrivima, iz kojih one treba da zadovonje svoje potrebe za hranljivim elementima.

 

 

ČITAJTE I: Dunja – zlato naših voćnjaka

 

 

Najvažniji elementi koji se dodaju u vidu đubriva su: azot, fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum. Međutim pored ovih elemenata dunja u veoma malim količinama koristi i gvožđe, mangan, cink, bor, molibden i dr. Navedenim hranljivim elementima dunje se obezbeđuju pravilnim đubrenjem stajnjakom i mineralnim đubrivima. Najbolje je da se agrohemijskom analizom ispita zemljište, pa da se onda proizvođač služi preporukom, izborom hraniva za određeni vremenski period, u preporučenim normama. U suprotnom đubrenje će ići orijentaciono, na osnovu vidljivih pokazatelja, u prosečnim normama za određeno vreme.

Foto: Pixabay

Dunje u različito vreme svog uzrasta koriste različite količine hranljivih materija. U toku intenzivnog porasta, prvih 4 do 5 godina nakon sadnje, zbog porasta nadzemnih i podzemnih organa najpotrebniji je azot, zato što on učestvuje kao komponenta belančevina u izgradnji svih tkiva i organa dunje. Fosfor i kalijum su nešto manje potrebni, ali su ipak neophodni u određenoj srazmeri, jer i oni učestvuju u stvaranju tkiva i u odrvenjavanju mladara.

Foto: Pixabay

U periodu rodnosti dunje azot je i dalje potreban u velikim količinama, jer učestvuje u izgradnji cvetnih pupoljaka, zatim cvetova i plodova, kao i lišća i mladara. Fosfor je potreban za izgradnju plodova, lišća, stabla i korena, ali u znatno manjim količinama, otprilike za oko 3,7 puta manje od azota i za oko 4,3 puta manje od kalijuma. Takođe, i potrebe za kalcijumom su u ovom periodu velike.  U periodu starosti dunje azot je takođe uz odgovarajuće druge mere, npr. rezidbu, neophodan prvenstveno za pospešivanje letorasta i za razviće krupnijeg i brojnijeg lišća. Fosfor i kalijum su isto tako potrebni, ali u nešto manjim količinama.

Foto: Agroportal.rs

Zavisno od porasta, razmaka sadnje, stepena produktivnosti, načina održavanja zemljišta, navodnjavanja i dr. potrebe dunje za pojedinim hranljivim elementima su različite. Mlada stabla do pete godine života, đubre se pojedinačno sa po 0,2-0,5 kg KAN-a, 0,5-1,2 kg kompleksnog NPK đubriva odnosa 10:12:26 po stablu zavisno od starosti i razvoja.

Foto: Pixabay

U rodnim zasadima korenov sistem dunje se prostire po celoj površini zemljišta, pa se samim tim đubri cela površina zemljišta koju zauzimaju stabla dunje. U ovom periodu đubrenje ide sa znatno većim količinama đubriva, zato što je iznošenje elemenata znatno veće, i za po nekoliko puta.

 Za osnovno đubrenje ide oko 400-600 kg mineralnog kompleksnog NPK đubriva formulacije 10:12:24. Izabrana norma i količina unošenja hraniva zavisiće od starosti, iscrpnjenosti, gustine sadnje i dr. Odmah nakon rasturanja ovog hraniva ide zaoravanje i njegovo unošenje u zemljište na dubini od oko 10-14 cm.

Foto: Pixabay

Svake treće godine zajedno sa mineralnim đubrivima dodati zgoreo goveđi stajnjak, oko 30 tona po hektaru, a moguće je i zasejati biljke za zelenišno đubrenje, koje se zaoravaju u aprilu (drugoj polovini)  iduće godine.

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

Ukoliko se iz bilo kojih razloga osnovno đubrenje nije odradilo u jesen uz odgovarajuće vremenske uslove može se rasturiti u kalendarski ranom zimskom periodu do sredine januara.

S’ proleća rano u zasadu dunje po hektaru dodati 200-400 kg KAN-a, pa odmah isfrezirazi. Kasnije početkom maja meseca, ako se primete nedostaci azota, odraditi dopunu prihrane, pa zemljište plitko obraditi. Kasnije leti (juna-jula) prihrane mogu ići kombinacijom makro i mikro elemenata folijarno preko lista i to sa potrebnim brojem ponavljanja  naspram nedostataka nekih hranljivih elemenata.

Piše: D ipl.inž.polj.Ljiljana Gvozdić