Klima se promenila, a samim tim i rokovi setve soje kao i izbor sorti

Na imanju „Napredak“ kod Golubinaca, inače jednom od šest imanja Kompanije „Delta agrar“, dan uoči poslednjih padavina užurbano se radilo na setvi mikro i makro ogleda soje od izvođenja F1 generacije, do stvaranja stabilnih sorti. Sam ogled je i proizvodni i pokazni i prostire se na 4,5 hektara. Na dva hektara radi se umnožavanje najviše kategorije semena, selekcionerovo seme soje. Sem toga, na ovoj parceli izvodi se mnoštvo mikro ogleda na kojima se testiraju i stabilizuju linije sorti soje, čak 20 linija je u fazi testiranja i priznavanja, četiri linije su u fazi priznavanja, dok podlinije premašuju cifru 200 i one su u fazi testiranja homozigotnih i heterozigotnih materijala. Inače, ova kompanije mngo ulaže u održavanje starih i stvaranje novih sorti ove leguminoze.

Zbogo povoljnih uslova, temperature vazduha i temperature zemljišta od 10 do 12 stepeni, setva soje na ovom imanju počela je 1. i 2. aprila. Pretsetvena priprema urađena je dan uoči setve, a kada se govori o količini padavina, u tom trenutku na dubini 4-5 centimetara bilo je sasvim dovoljno vlage. Od januara do aprila palo je 150 litara kiše po kvadratnom metru tako da su zalihe zimske vlage zadovoljavajuće.

Svi proizvođači teže ka ostvarenju većih prinosa, a potencijali novostvorenih i novopriznatih sorti ove kompanije su od 5-6,5 tona po hektaru. Prema rečima dr Mirka Inđića, stručnog saradnika na selekciji soje u Komapniji „Delta agrar“, preduslovi za ostvarivanje tako visokih prinosa soje su pre svega agrotehničke mere na koje čovek utiče i klimatski faktor na koji, osim primene navodnjavanja, ne može da utiče. Potencijali sorti soje mogu se ostvariti ako su poljoprivrednici uradili jesenje oranje, zatvaranje brazda zbog očuvanja vlage, pretsetvenu pripremu u dijagonali i drugu pred samu setvu. Unošenje dovoljne količine hraniva podrazumeva pre svega hemijsku analizu zemljišta na osnovu čijih rezultata se radi osnovno đubrenje u jesen i kasnija prihrana.

-U predhodne 2-3 godine ljudi iz struke i poljoprivredni proizvođači konstatovali su da se klima menja, a ja bih rekao da se ona već promenila. Tako sada imao izuzetno velika kolebanja temperatura vazduha i padavina. Da bi soja ostvarila maksimalne potencijalne prinose, potrebna joj je i određena klima. Tu se pre svega misli na padavine. Njihova količina je bitna ali je još važniji njihov raspored. Soji je u toku setve potreban minimum vlage u setvenom soju kako bi seme moglo da upije vodu, nabubri i klija. Najvažnije je da se seme ne položi u tzv. provokativnu vlagu jer se u tom slučaju može desiti da ono priklija bez vlage i sasvim je sigurno da će se ono sasušiti. To je problem nicanja. Ovogodišnju setvu prate rani i jaki jutarnji mrazevi, tako da je prošle sedmice površinski sloj zemljišta na dubini do  jednog centimetra bio zaleđen. Uplašilo nas je šta će biti sa sojom posejanom u ranim rokovima ali obilaskom terena konstatovali smo da zbog dubine setve seme koje je već počelo da klija, nije u problemu. Niske temperature usporile su fiziološke procese, a već ove nedelje videće se i u kojoj meri, kaže dr Mirko Inđić, stručni saradnik na selekciji soje .

Prema njegovim rečima, upravo zbog promena klime „Delta agrar“ je još pre nekoliko godina počeo da stvara sorte iz rane grupe zrenja. Tada poljoprivrednici nisu ni pomišljali da poseju rani materijal 000-grupe zrenje ili 00- grupe zrenja jer su smatrali da gube prinos. Danas je situacija takva da su sorte ranih grupa zrenja izuzetno tražene. Obrazloženje je da se one seju ukoliko setva ne može da se obavi u optimalnom roku i na taj način se smanjuje broj dana u vegetacionom periodu i izbegavaju se rizici ulaska u period kada su temperature vazduha veoma visoke kao što je to slučaj u avgustu kada je ovom usevu vlaga i najpotrebnija.

– Predhodne godine su pokazale da upravo u avgustvu izuzetno variraju i količina i raspored padavina. Kada soja nikne, ukoliko nema dovoljnu količinu vlage usporiće rast i kada se dođe na njivu čini se da se ništa ne dešava i tada se kaže da usev miruje. Međutim, njen nadzemni deo ne raste ali razvija se korenov sistem što znači da će se dobro ubokoriti. Koren će rasti u dubinu što je benefit u kasnijim periodima vegetacija kada se javlja deficit vlage, a biljka može da je crpi iz dubljih slojeva. Ukoliko je sitacija takva da u površinskom sloju zemljišta ima dovoljno vlage biljka neće u tolikoj meri razvijati korenov sistem. U kasnijem periodu vegetacije najbitnije je da soja u fenofazi cvetanja, zametanja, mahunanja i nalivanja zrna ima dovoljnu količinu vlage, kaže Inđić i dodaje da upravo zbog toga  Kompanija „Delta agrar“ sav semenski materijal proizvodi na parcelama na kojima je sistem za navodnjavanje što je veoma bitno za postizanje odličnog kvaliteta semena za narednu sezonu.

Prema rečima našeg sagovornika, zbog naglih promena klime svaka godina je drugačija u pogledu prinosa i kvaliteta zrna. Prošle godine prosečan prinos na ovom imanju bio je 3,8 tona po hektaru. U dobroj godini kasne grupe zrenja uz odlične uslove ostvaruju rod veći od pet tona po hektaru.

Soja je veoma značajna ratarska kultura zbog sadržaja proteina i ulja, koristi se u mnogim industrijama, u ishrani i ljudi i životinja i zbog toga ima i veliki ekonomski značaj. Podsećanja radi, prošlu nedelju na Produktnoj berzi u Novom Sadu obeležilo je trgovanje sojom po ceni od 80 dinara za kilogram, što je najveća postignuta cena sojinog zrna ikad zabeležena.  U poslednjoj deceniji beleži se konstantno povećanje površina pod ovim usevom, sa tendencijom daljeg povećanja. Ako se u obzir uzme činjenica da je u predhodnoj godini došlo do velikog skoka cena zrna soje, može se zaključiti da će se ona i kod nas sejati na mnogo većim povšinama. Prednost Srbije u plasmanu ove berzanske robe ogleda se i u tome što se u našoj zemlji ne proizvodi GMO soja. I Kompanija „Delta agrar“ članica je Asocijacije „Dunav soja“ i poseduje sertifikate NON GMO i to je razlog zbog kojeg je seme ove ratarske kulture traženo i domaćem i na stranom tržištu.

Tekst i foto: Jasna Bajšanski

Ostavite komentar