Petrovići iz sela Bogojevce i bez hemijske zaštite ostvarili odličan rod i kvalitet jagoda

 

Evropska unija će do 2030. godine za 50 odsto smanjiti rizik od upotrebe pesticida, što je i jedan od glavnih ciljeva strategije „Od njive do trpeze“. Iako je bilo lobiranja i pritisaka, novi predlog zakona je prihvaćen. Evropska komisija time je ispunila obećanje da će zaštititi zdravlje građana i životnu sredinu.

Najvažnije je to što  smanjene upotrebe pesticida od 50 odsto do 2030. godine umesto političkog, postaje zakonski cilj, a to je bio jedan od prioriteta. Predlog uredbe EK daje jasna pravila za smanjenje upotrebe pesticida, pa čak i zabranjuje njihovo korišćenje na javnim površinama gradova, poput parkova i zaštićenih područja. Ovi propisi donose i podsticaje poljoprivrednicima u sledećih pet godina ukoliko umesto pesticida u proizvodnji počnu da koriste neke druge metode, poput otpornijih sorti.

 

 

 

ČITAJTE I: Iz IPARD-a do 436 evra po hektaru poljoprivrednicima koji čuvaju životnu sredinu

 

 

Interesne grupe iz tri pravca pritiskaju institucije EU. Prvi je finansiranje istraživanja koje će pokazati da bi smanjenje upotrebe pesticida katastrofalno uticalo na proizvodnju hrane. Drugi je predstavljanje kvazirešenja poput genetski modifikovanih biljnih kultura kojima nisu potrebni pesticidi. Treći je mobilizovanje vlada trgovinskih partnera EU koji izvoze velike količine poljoprivrednih proizvoda u Evropu i kojima nikako ne odgovaraju stroži standardi. Dokaz za to je žestoko i otvoreno protivljenje SAD ciljevima strategije „Od njive do trpeze“. Jasno je da konvencionalna proizvodnja hrane trenutno ipak nije moguća bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja. Zato je vrlo važno da se poljoprivrednicima ponudi alternativa pesticidima, kao i nove poljoprivredne tehnike. Kako je rečeno, važno je da najveći teret smanjenja bude na državama članicama koje najviše troše pesticide i antibiotike.

Na prvom mestu je preventivno delovanje

A Boban Petrović u selu Bogojevce kod Leskovca ove godine imao je, kako kaže, veoma uspešnu proizvodnju jagoda i to upravo bez upotrebe pesticida. Zajedno sa suprugom i njihovo troje dece posvećeni su radu u svojoj firmi ali i na poljoprivrednom gazdinstvu na kojem su u proteklih 10 godina uzgajali krompir, šargarepu, kupus, paradajz i različite vrste paprike u plastenicima. Njihova nastojanja uvek su bila što zdraviji način odnosno proizvodnje odnosno da se koliko god je to moguće izbegne upotreba hemijskih sredstava. Punih 15 godina ova porodica agrotehniku primenjuje tako što najveću pažnju poklanja preventivnom delovanju. Ove proizvodne godine na parcelama Petrovićevih bile su, kako Boban kaže, jagode i samo jagode, i u plastenicima i na otvorenom polju. Nakon završetka sezone jagoda usledila je sadnja jesenjeg kupusa na dva hektara.

Za to što su se Petrovići odlučili da ove godine proizvode samo jagodu na 5 hektara „kriva“ je Kompanija „Pureberry“. Kako Boban kaže, ono što mu se dopalo je siguran plasman i rad, red i disciplina, odnosno precizirana raspodela posla – zna se ko radi, ko naplaćuje i ko je zadužen za plasman. Misli da se opredelio za pravu firmu koja nudi sigursnost otkupa jer je njeno centralno sedište u Francuskoj.

-Planirano je da se površina udvostruči. Međutim, aktuelna situacija na svetskim tržištima, a Kompanija „Pureberry“ je isključivo izvozno orijentisana, dovodi do korekcija. Naime, postojeći zasad od 200.000 biljaka ćemo samo podzasaditi. Sklop biljaka je 40.000 po jednom hektaru. Sorte, koje su uvežene iz Holandije, izuzetno su kvalitetne. Reč je o novom sortimentu. Randevu je najkvalitenija sorta, prva stiže za berbu i karakteriše je sočan i ukusan plod, izdržljiv prilokom transporta ali, ova sorta je osetljiva na hladnoću. Onda ide kori, eliane je najrodnija – u prvoj godini jedna biljka donela je rod i veći od 700 grama i ako je sadnja obavljena van svih optimalnih rokova u prvoj dekadi septembra, objašnjava Boban.

Zeolitom i dolomitima do zdravih biljaka

On kaže da je Kompanija „Pureberry“ odabrala sortiment rukovodeći se vremenom zrenja jagoda, a razlika u početku berbe među sortama je 7-10 dana. Ove sorte su, prema njegovim rečima, nepoznanice za srpskog proizvođača i izostanak informacija koje se odnose na negu od strane dobavljača živića.

-Zbog toga smo se opredelila da koristimao „Protekt Forte“, prirodni preparat na bazi zeolita i dolomita, čiji autor je prof. dr Vladan Pešić sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Poslednji tretman urađen je 50 dana pre berbe, a zasad je do samog kraja bio zdrav. Njegovom upotrebom izbegli smo pojavu crvene pegavosti, tripse, vaši, grinja – svih prenosnika bolesti. Sem Protekt Fortea koristili smo i preparat Relikt, takođe sertifikaovan kao proizvod koji se može koristiti i u organskoj proizvodnji. Kombinacija ova dva preparata dala je izuzetno dobre rezultate, hemiska sredstva su izostala, a mi smo proizveli zdravu hranu, kaže Petrović.

On kaže da je Protekt Forte koristio dva puta – jednom folijarno, preko lista i drugi put preko korenovog sistema pomoću sistema za zalivanje kap po kap. Ovo je razlog zbog kojeg je i pri zakasneloj sadnji u prvoj godini ostvaren prosečan rok od oko 800 grama po biljci. Dobrim rezultatima doprineo je i tip zemljiša koje je aluvijalno. Reč je o nanosima Morave.

Na pitanje zbog čega je svoje znanje usmerio na stvaranje mineralnog đubriva koje je ekološki, prirodno-mineralni preparat za prehranu biljaka i oplemenjivanje zemljišta, prof. dr Vladan Pešić kaže da ovakav multifunkcionalni preparat treba da pomogne poboljšanju biodiverziteta zemljišta, poboljšanju njegovog pH i balansa mineralnih nutritijenata kao i u vodnom režimu sa aspekta oplemenjivača zemljišta i povećanju imunosistema biljaka.

-Sa aspekta klimatskih promena Protekt Forte pomaže povećanju fotopoduktivnosti biljke, a to znači da poboljšava kvalitet i kvantitet plodova svih biljaka. Inače, kada se govori o sastavu i komponentama ovog preparata na prvo mest treba istaći prirodnu supstancu – zeolit. Reč je o visokoaktivnoj glini koja ima ulogu poboljšivača kvaliteta zemljišta, smanjuje napad patogena, zadržava teške metale i enzime,  u vlažnim periodima ima ulogu “prirodnog sunđera” dok u sušnim periodima održava vlažnost oko korena biljke, objašnjava Pešić.

On kaže da  magnezijum, kao jedan od važnijih sastojaka, ima ulogu da prihranom poboljša i ubrza fotosintezu jer ulazi u sastav hlorofila te samim tim omogućava veći i brži rast biljke, brže stvaranje organske materije što kao posledicu ima kvalitetniji razvoj ploda.

-Kalcijum u ovom preparatu ima dvojaku ulogu. Kao oplemenjivač zemljišta smanjuje njegovu kiselost što biljci pruža normalnu sredinu za rast i razvoj. Sem toga, kalcijum je jedna od osnovnih hranljivih komponenata, pa se Protekt Forte koristi i za prihranu biljaka. Folijarnom prihranom ili preko sistema kap po kap kalcijum ima ulogu da u sadejstvu sa magnezijumom pomaže stvaranju organske materije, odnosno, dovodi do ubrzavanja procesa fotosinteze. Kalcijum takođe ima veliku ulogu u rastu i razvoju ploda biljke jer osim što utiče na kvantitet, značajnu ulogu ima u povećanju suve materije ploda, odnosno povećanju kvaliteta, kaže prof. dr Vladan Pešić.

Nepovoljna godina, a rezultati odlični

Boban Petrović kaže da su ovo sve razlozi zbog kojih su njegove jagode uspešno “pregurale” velike temperaturne šokove od -6 do 15 stepni tokom dana i kada je temperatura vazduha februara bila 10-12 stepni, a zasad orezan, to je kasnije donelo dobre rezultate jer su biljke bile jake.

– Ova godina je za proizvodnju jagoda, jednom rečju, bila nepovoljna. Neke moje kolege sa 3.000 sadnica nisu obrale ni 500 kilograma. Tretiranjem sa Protekt Forteom i Reliktom mi smo uspeli da sačuvamo rodnost, odnosno sprečili smo da biljaka odbaci plod. Imali smo nepun jedan procenat smrznutih cvetova, kaže Boban.

Samo sigurno tržište donosi zaradu

Na pitanje da li je na ovoj proizvodnji uspeo da zaradi, on kaže da u vremenu turbulencije cena jedinu isplativost nudi povezivanje sa firmama koje imaju sigurno i obezbeđeno tržište, kao što je to slučaj sa „Pureberry“. On samtra da je jednako značajno i zapadno i istočno tržište jer se pokazalo da su  i Rusija i Ukrajina veliki potrošači i svi viškovi jagoda iz Grčke, Albanije i Turske završavali upravo u ovim zemljama. Sada su se, kako kaže,  sve ove količine našle na tržištu EU i „pred golom je velika gužva“.

-Da smo jagode pokrili folijom, plodovi bi za berbu stigli kada je cena bila 400 dinara za kilogram, a 70 odsto roda obrali bi kada je ona bila 300 dinara. To je isplativa cene pri kojoj bi svi u lancu imali zaradu od 15-ak evrocenti po kilogramu. Sve kasnije cene bile su neisplative. Samo radnike smo plaćali 350-400 dinara na sat. Sezonce angažujem po potrebi od 15 do 30 njih. Radne snage ima ali ne i dovoljno kvalitetne. Primera radi, kod berbe, treba veoma oprezno raditi sa jagodom, ona se ne sme dodirivati prstima jer se na plodu odmah pojavi fleka, objašnjava naš sagovornik.

On kaže da na imanju ima mini hladnjaču i da ukoliko dođe do proširenja proizvodnje na 10 hektara neophodni će biti i šok komora za zamrzavanje, kao i folije za tunele. Svako proširenje primarne proizvodnje zahteva i nova ulaganja, a sada je, kako Boban kaže, sve preskupo.

 

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

Nakon završetka sezone jagoda usledila je sadnja jesenjeg kupusa na dva hektara i Petrović naglašava da od dobre prakse ne odustaje, tako da će i kod ove proizvodnje izostati upotreba pesticida.

Tekst i foto: Jasna Bajšanski

Ostavite komentar