Osnovni preduslov uspešne proizvodnje u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu je agrohemijska analiza zemljišta. Na osnovu nje stručnjaci daju preporuku o vrsti i količini đubriva koje treba uneti pred sadnju odnosno setvu kao i tokom vegetacije. Svake godine biljke svojim prinosom iz zeljišta iznesu određenu vrstu i količinu hranljivih elemenata. Njih je zemljištu neophodno vratiti đubrenjem. Kako je u svemu potrebno imati meru, tako se mora znati i optimalna količina potrebnog đubriva kao i njegov sastav. Prekomerno ili nedovoljno unošenje đubriva u zemlju za posledicu ima povećanje pH i EC zemljišta ali i blokiranje usvajanja pojedinih makro i mikro elemenata od strane biljaka. To utiče na povećanje troškova proizvodnje i smanjenje prinosa. Zato je u uzorcima zemljišta neophodno odrediti njegovu potencijalnu i efektivnu plodnost. Na osnovu poznavanja sadržaja i oblika hranljivih elemenata u zemljištu i potrebe određenih biljaka za tim elementima, daju se preporuke za primenu odgovarajućih vrsta, formulacija i količina đubriva. Sve ovo radi se sa ciljem da se izbalansiranom ishranom biljaka dobijaju veći prinosi i čuva plodnost zemljišta za naredene godine.
Koje analize obavlja agrohemijska laboratorija?
Agrohemijske laboratorije nalaze se u većini Poljoprivrednih stručnih savetodavnih službi, kao i u poljoprivrednim institutima i njima se rade sledeće anlize:
- Merenje pH vrednosti
- Određivanje sadržaja humusa
- Određivanje sadržaja ukupnog azota
- Određivanje sadržaja lako pristupačnog kalijuma i fosfora
- Određivanje lako pristupačnog azota
- Određivanja sadržaja kalcijum-karbonata – CaCO3
- N-min metoda
Kako pravilno uzeti uzorak?
Uzorci zemljišta za analize uzimaju se na kraju ili na početku vegetacije. Njihovo uzimanje ne preporučuje se posle unošenja đubriva. Ovaj posao obavezno se radi pre podizanja višegodišnjih zasada.
Za ratarsku i povrtarsku proizvodnju dubina uzimanja uzoraka je od 0-30 cm dok je za voćarsku i vinogradarsku od 0-30 i od 30 – 60 cm. Sa parcele do pet hektara neophodno je uzeti od 15-25 prosečnih uzoraka. Oni se pomešaju i od njih se uzima jedna uzorak za analizu. Uzorci se kmogu uzimati ašovom ili analizom. Prvo je potrebno očistiti površinu od ostataka predhodnog useva do dubine od 1,5-2 cm. Zatim se ašovom iskopa zemlja na dubinu do 30 cm i njena čeona strana se poravna. Nakon toga potrebno je zaseći sloj zemljišta po čitavoj dubini profila i pažljivo izvaditi ašov sa zemljom tako da ona ostane na alatki kada se položi na tlo. Sve uzete uzorke treba pomešati u jednoj kanti i od njih napraviti jedan uzorak težine oko pola kilograma. Taj uzorak se stavlja u PVC kesu i zajedno sa popunjenom prijavom za kontrolu zemljišta šalje u nadležnu laboratoriju.
Tekst i foto: Jasna Bajšanski