Vojvodina: Po nova znanja ide se u zadružnu školu

 

U organizaciji Zadružnog saveza Vojvodine u Srpskom Itebeju održava se „Druga letnja zadružna škola“. I ove godine domaćin je ZZ „Mrkšićevi Salaši“. Polaznici, njih 50-ak, su mladi zaposleni u zemljoradničkim zadruma i zadrugari.

Jedna od njih je i Jovana Poznanović koja u ZZ „Sloga“ iz Krajišnika godinu dana radi na poslovima administrativnog radnika.

-Sve ovo meni je relativno novo i tokom godinu dana naučila sam mnogo toga i mislim da će mi i ova školica zadrugarstva koristiti da steknem nova znanja, da upoznam nove ljude, da vidim kako se radi u nekim drugim zadrugama. Mene privlači oranizacija i želim na to da se fokusiram, rekla je Poznanovićeva.

 

 

 

ČITAJTE I: U Karavukovu otvorena najsavremenija hladnjača

 

 

 

 

 

Vlado Šomoši iz Voćarske zadruge  „Bačka jagoda“ iz Bača kroz šalu kaže da je ponavljač jer drugi put učestvuje u Letnjoj školi zadrugarstva.

-Prošli put je bilo odlično, upoznali smo nove ljude, uspostavili kontakte, kako poslovne, tako i privatne, videli kako i šta rade druge zadruge u okolini i očekujem da tako bude i ove godine. Sada imamo neku vrstu renesanse zadrugarstva i nadam se da će se to nastaviti i u narednim godinama, rekao je Šomoši.

Predhodna dva dana polaznici „Letnje zadružne škole“ posetili su zemljoradničku zadrugu domaćina „Mrkšićevi salaši“ u Srpskom Itebeju, ZZ „Plast“ u Srpskoj Crnji, ZZ „Beška“ u Beški i OZZ „Srem“ u Inđiji, a danas će posetiti i ZZ „Agrosoj“ u Neuzini čiji je direktor Nandor Vereš i  sam polaznik ove školice.

-Mi smo jako zadovoljni kako funkcioniše podrška zadruga od strane države. Ove godine dobili smo sredstva od Ministarstva za brigu o selu i pre mesec dana smo završili isporuku šargarepe koju smo, pomoću nove linije za pranje i pakovanje, ponudili tržištu. Ovu priču smo jako lepo zaključili i vidim da ona ima smisla jer se veliki broj zadrugara i kooperanata javlja sa željom da uđe u ovu proizvodnju, a to je značajno kako za zadrugu, tako i za celu opštinu Sečanj. Kada govorimo o ovoj školi moram reći da je znanje, koje ponekad zanemarujemo, najbitniji  od svih resursa. Zbog toga su ovakvi susreti uvek dobro došli, rekao je Vereš.

Ovaj skup otovrio je ministar za brigu o selu Milan Krkobabić koji je tom prilikom rekao da su zadruge imperativ koji proizilazi iz malog, a usitnjenog poseda.

-Zadrugarstvo Srbije kao sektor, ali i kao širi društveni pokret, u celosti baštini evropske zadružne standarde i vrednosti. Transfer odgovarajućih znanja i novih tehnologija uz, ne mala, državna ulaganja predstavljaju realan okvir za ubrzan razvoj zadruga, koje čine okosnicu opstanka sela Srbije, rekao je Krkobabić.

Rečenicom „Povrtari, stočari, voćari, ratari, pripremajte projekte jer uskoro počinje novi ciklus „500 zadruga u 500 sela“  ministar za brigu o selu najvio je novi konkurs.

-Po formiranju nove Vlade Republike Srbije počeće i novi program vredan pola milijarde koji zadrugari mogu da očekuju od jeseni. A novca će biti za sve ono što je valjano, a što ljudi mogu da osmisle i što ima šansu za uspeh, najavio je Krkobabić.

On je iskoristio priliku da Zadružnom savezu Vojvodine i Zadružnom savezu Srbije uputi poziv da se ustanovi nagrada koja bi nosila ime „Radislav Jovanov“ po čoveku koji je bio predsednik ZSV i koji je zadužio zadružni pokret u Srbiji, veliki prijatelj zadrugarstva Srbije. Ova nagrada davala bi se najuspešnijoj zadruzi i najuspešnijem menadžeru jer je i sam Jovanov bio izuzetno uspešan menadžer, apsolutno posvećen razvoju zadrugarstva.

-To je ono što mu dugujemo, poručio je Krkobabić.

Kako je na otvaranju „Druge letnje zadružne škole“ rekla predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Jelena Nestorov Bizonj, njen cilj je da naši eminentni stručnjaci iz oblasti povrtarstva, voćarstva, stočarstva i precizne poljoprivrede polaznicima prensu svoja znanja kao i da se upoznaju sa radom uspešnih zadruga.

– Upravo gledajući primere uspešne prakse, razgovarajući sa njihovim direktorima i zaposlenima najbolje će steći uvid kako je neko uspešan. Mislimo da videti što više, steći što više stručnih znanja sa jedne strane, a sa druge, ovi mladi ljudi će se upoznati, povezati i suta će verovatno biti poslovni partneri i činioci onoga za šta se Zadružni savez Vojvodine zalaže godinama. Tu mislim na što bolju saradnju među zadrugama i njihovo međusobno povezivanje. Nadamo se da će ova škola opravdati očekivanja i da će njeni polaznici kući otoći sa novim idejama koje će doprineti razvoju njihovih zadruga, poručila je Nestorova.

A za one željne znanja tokom tri dana tema je bilo na pretek. Tako je prvog dana prof. dr Žarko Ilin sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu govorio na temu „Berba, čuvanje i distribucija svežeg povrća“, drugog dana je prof. dr Zoran Keserović sa istog fakulta pričao na temu „Perspektivne voćne vrste u Vojvodini“, dok je „Koncept različitih modela integracija u poljoprivredi izvozne orijentacije“ bila tema prof. dr Vitomira Vidovića.

Stručna predavanja danas će imati prof. dr Aleksandar Sedlar koji će pričati o „Primeni pesticida u održivoj i preciznoj poljoprivredi“ dok će tema Stanka Oparnice iz Kompanije Kite d.o.o. biti „John Deere koncept precizne poljoprivrede“.

 

Prezentacije su imali i DDOR osiguranje – DDOR Tera, Garancijski fond AP Vojvodine i Razvojni fond AP Vojvodine.

 

 

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebook 

Primer uspešne prakse zadrugari su mogli videti odmah prvog dana u ZZ „Mrkšićevi salaši“, zadruzi domaćinu ove letnje škole koja posluje već 28 godina, ima 21. člana, 307 kooperanata i čak 330 zaposlenih. Danas Srpski Itebej ima 1.900 stanovnika i skoro trećina njih na neki način je ekonomski vezana za zadrugu, a ako se tom broju dodaju i članovi njihovih porodica može se reći da mesto opstaje zahvaljujući zadruzi.

 

-Mi smo uspeli da zadržimo život na selu, imamo 300 đaka u seoskoj školi, a zapošljavamo i stručne ljude iz grada. Srpski Itebej je specifično selo, koje je imalo čak osam zadruga do Drugog svetskog rata, objasnio je direktor Vojislav Mrkšić.

Tekst i foto: Jasna Bajšanski

 

Ostavite komentar