Kalcifikacija u povrtarskoj proizvodnji

 

U povrtarskoj proizvodnji uspeh zavisi od niza faktora. Ali kada krenemo u ozbiljnu proizvodnju bitni faktori koji će uticati na kvalitet i prinos su: izbor parcele, izbor kultura koje želimo da gajimo ( postavljanje pravilnog plodoreda), obezbeđivanje kvalitetne vode za navaodnjavanje i praćenje savremenih tehnologija.

 

 

 

ČITAJTE I: Zašto se stvaraju nove sorte paprike?

 

 

 

 

Česte greške se dešavaju u primeni i načinu đubrenja ali najbitnije je uzeti u obzir:

– Zahteve povrća prema hranivima

– Zalihe hraniva u zemljištu

– Iznošenje hraniva prinosima

– Ispiranje hraniva iz zemljišta

Često se dešava da parcele na kojima gajimo povrće budu kisele reakcije, pa izostaju rezultati. Zato je bitno da znamo pravilan unos kalcijumovih đubriva. Kalcizacija se izvodi po potrebi, nakon berbe, najbolje u leto, zatim u jesen pred osnovno đubrenje (1/2) kao prvi zahvat sa organskim i mineralnim đubrivima, zatim nakon 3-4 nedelje kasnije drugom polovinom diskusnim oruđima. Jako bitno đubriva za kalcizaciju nikako ne mešati sa čistim azotnim đubrivima jer dolazi do gubitka azota.

Đubriva koja primenjujemo za popravku kiselosti su: krečnjak, dolomitno brašno, gašeni kreč, živi kreč, gips, saturacioni mulj i lapor. Najbolji efekat se postiže ako se unesu tj. zaoru a ređe se primenjuje kultivatorom, frezom ili tanjiračom. Može se ½ uneti oranjem a druga tanjiranjem. Kada obavimo sve ove mere imaćemo stabilnije prinose 5-10 godina, prve 20%, druge 25%, teće i narednih oko 30%.

Često se dešava da nakon kalcifikacije padne prinos ali u narednim godinama dolazi do značajnog povećanja prinosa. Primena krečnjaka čije su čestice veće od 2 mm, odlaže njegovo delovanje za nekoliko godina.

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

 

Krečni materijal – svu količinu netreba dodavati odjednom, već prve godine ½ a zati svake druge ili treće godine preostale količine. Na našin zemljištima se kalcijum ispere 200-300 kg/ha u toku godine a u proseku gajene kulture iznose 50 kg/ha ( potrebe za kalcijumom su veće nego što se smatra). Kalcijum kao hranivo omogućuje brzu razgradnju organske materije i aktivira makro i mikro elemente.

Smena useva 2-3 u toku godine zahteva pravilnu primenu agrotehnike, a psebno kvalitetnu obradu zemljišta i pravilno đubrenje.

PSSS-Jagodina

Piše: dipl ing Dragan Mijušković