Kako je aktivna suspstanca hlorpirifos završila u našim breskvama?

 

Nakon detaljnih analiza fitosanitarne inspekcije Uprave za zaštitu bilja utvrđeno je prisustvo hlorpirifosa u breskvama koje su krenule ka izvozu u Hrvatsku, a koje su vraćene sa granice, saopštila je Uprava za zaštitu bilja.

Pošiljka proizvođača PG Vitomir Stojanović Vodanj, a koju je izvozio doo Prolux-univerzal Beograd će biti uništena na bezbedan način. Izvoznik će odgovarati u skladu sa zakonom pokretanjem privrednog prestupa kod nadležnog suda, dok će prekršajnom prijavom odgovarati proizvođač, lice koje je breskve proizvelo i tom prilikom koristilo pomenuti pesticid.

Dalji postupak podrazumeva da se utvrdi na koji način je proizvođač došao do ovog preparata i koristio ga u zasadu breskve, na čemu fitosanitarna inspekcija u ovom momentu intenzivno radi.

 

 

ČITAJTE I: Kako će država pomoći voćarima čiji su zasadi stradali u nevremenu

 

 

 

Podsećamo da je pažnju medija i šire javnosti privukla vest da je 14. avgusta na hrvatskoj granici utvrđen  visok nivo pesticida hlorpirifos u pošiljci breskvi koja je stigla iz Srbije, pa je tovar vraćen pošiljaocu.

Zemlja prijave je Hrvatska, a obaveštenje se odnosi na Hrvatsku i Srbiju, navedeno je na sajtu Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje.

Iako konkretna opasnost nije navedena, zapisano je da je tovar iz Srbije – potencijalno rizičan.

Kako piše Dnevnik, ovo nije prvi put od početka godine da ovakav tip robe iz Srbije nije mogao da pređe granicu. Tako su 7. jula, sa granice sa Slovenijom vraćene breskve proizvedene takođe u našoj zemlji. Tada je ustanovljeno da breskve sadrže pomenuti pesticid hlorpirifos.

Država je dozvolila interventan uvoz hloropirifosa, ali samo za zaštitu šećerne repe

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede stiglo je saopštenja da je nakon konsultacija sa stručnom javnošću, ovo ministarstvo donelo odluku o davanju dozvole za ograničenu i kontrolisanu primenu sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa isključivo za tretiranje šećerne repe i svako neovlašćeno korišćenje te vrste preparata za druge kulture je zabranjeno zakonom i strogo kažnjivo.

Suočeni sa ozbiljnim problemom opstanka proizvodnje šećerne repe, kao strateške biljne kulture za našu zemlju, Ministarstvo je razmatralo podnete zahteve proizvođača šećerne repe, i donelo takvu odluku uzimajući u obzir preporuke Stručnog saveta za sredstva za zaštitu bilja, kao i praksu koje u ovakvim situacijama koriste i zemlje članice EU.

Sagledane su sve relevantne činjenice i trenutna situacija vezano za proizvodnju šećerne repe, kao i značaj proizvodnje ove kulture za našu zemlju, a imajući u vidu da su površine pod šećernom repom značajne, kao i da se radi o strateškom proizvodnu, neophodno je da se poljoprivrednim proizvođačima omogući sigurna proizvodnja i prinos.

Zbog ukidanja sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne supstance hlorpirifosa, dovedeno je u pitanje suzbijanje repine pipe koja predstavlja značajni ekonomski štetni organizam u šećernoj repi.  Za proizvođače šećerne repe kritička tačka za proizvodnju je od njenog nicanja pa do formiranja prvih listova, kada se pojavljuje repina pipa koja desetkuje usev i za čije suzbijanje u tom momentu ne postoji prihvatljiva, dovoljno efikasna zamena za sredstva na bazi hlorpirifosa.

Na osnovu Zakona o sredstvima za zaštitu bilja kojim je propisano da se u slučaju nepredvidivih opasnosti koje mogu prouzrokovati štetni organizmi, a koje nije moguće suzbiti ili ograničiti na odgovarajući način primenom registrovanih sredstava za zaštitu bilja i drugim merama ili usled nestašice registrovanih sredstava za zaštitu bilja na tržištu, rešenjem se može odobriti ograničena i kontrolisana primena navedenih sredstava za zaštitu bilja  na period od 120 dana.

Takve mere su  takođe u skladu sa zakonodavnim odredbama EU sa kojima se naše zakonodavstvo usklađuje.

Promet i primena ukinutih sredstava za zaštitu bilja na bazi hlorpirifosa, dozvoljena je samo za korisnike u šećernoj repi, zbog čega su podnosioci zahteva dostavili spisak pravnih i fizičkih lica koja će koristiti ova sredstva.

Kontrolu nad izvršenjem ovog rešenja sprovodi fitosanitarna inspekcija. Sve neutrošene količine se lageruju kod proizvođača do konačnog uništenja na bezbedan način.

Ministarstvo u objavljenom saopštenju ponavlja da korišćenje ovih sredstava za zaštitu bilja u drugim kulturama nije dozvoljeno i u suprotnosti je sa odredbama Zakona o sredstvima za zaštitu bilja.

Obuka 200.000 poljoprivrednika o bezbednom korišćenju zaštitnih hemijskih sredstava

Preparati na bazi ove aktivne supstance pre tri godine su zabranjene i u Evropskoj uniji i kod nas, ali se i dalje koriste najčešće iz zaliha, ali i sa crnog tržišta. Ipak, u uslovima nepredvidivih opasnosti koje mogu prouzrokovati štetni organizmi, a koje nije moguće suzbiti registrovanim preparatima, države mogu dozvoliti uvoz neregistrovanih supstanci, kažu u Ministartvu poljoprivrede.

Sto trideset četiri fitosanitarna inspektora brine o tome da je povrće i voće u Srbiji bezbedno, kako domaće, tako i ono iz uvoza.

Milosavljević napominje da je u planu zapošljavanje novih kadrova kao i obuka 200.000 poljoprivrednika o bezbednom korišćenju zaštitnih hemijskih sredstava.

SPOS pozdravlja obuku poljoprivrednika

Iako je Zakon o sredstvima za zaštitu bilja inoviran još u prvom kvartalu 2019. godine, do danas nije započeta obuka poljoprivrednika za pravilan tretman (odložena zbog korone), bez koga ne bi mogli ni da kupuju pesticide, a kamoli da ih primenjuju, objavio je na svom sajtu Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 

Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku

 

 

 

 

SPOS navodi da je direktor Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede u izjavi za RTS izjavio da se procenjuje da oko 200.000 poljoprivrednika treba da prođe obuku. Rekao je i da se očekuje da će se do kraja godine usvojiti pravilnik. U tu svrhu angažovane su naučne institucije i poljoprivredne službe kako bi se što pre obučio veliki broj ljudi.

Cilj je da poljoprivrednici što pre dobiju sertifikat koji će im služiti kao ulaznica, onosno dozvola za kupovinu sredstava za zaštitu bilja.

Pčelari pozdravljaju ovu vest uz napomenu da se u obuku uključi i obaveza poljoprivrednika da vode računa da se pčele mogu ubijati i tretmanima van cvetanja gajenih kultura, kada oko tretiranih biljaka ima medonosnog korova. Ovaj korov se pre tretmana obavezno mora pokositi.

Priredio: Agroportal.rs

Foto: Agroportal.rs i Pixabay