Voćarstvo bez posrednika može doneti profit proizvođačima

Nekada se u Šumadiji najviše gajila šljiva po čemu je ovaj region i bio prepoznatljiv, međutim poslednjih godina proizvodnja jabuke polako potiskuje šljivu. I pored toga intenzivna voćarska proizvodnja i podizanje savremenih voćnjaka dovelo je do toga da voće iz Šumadije postane konkurentno na inostranom tržištu ali i da više od 90 % proizvodnje zadovoljava standarde prve klase.

U selu Balosave kod Knića već 10 godina porodica Nikolić se bavi intenzivnom voćarskom proizvodnjom. Na skoro 12 hektara gaje jabuke, nektarine i borovnice. Nemanja Nikolić objašnjava da su prošle godine prvi put, sami bez posrednika uspešno izvezli voće na zahtevno rusko tržište i da je primetna isplativost kada proizvodite voće prve klase.

-Što se tiče jabuke tu imamo već neki kapacitet, kod zlatnog delišesa to je nekih 80 tona godišnje u zavisnosti od godine do godine sa 90 % i više prve klase. Što se tiče greni smita slobodno mogu da kažem da prelazimo i 100 tona. Bilo kakvo odustajanje i minimalnog odstupanja od kvaliteta se automatski odražava na prihod i na zaradu i to je pogotovu izraženo u voćarstvu. Ako bilo ko ko se bavi time ide na proizvodnju prve klase manju od 85 % pa i 90% iskreno, iz našeg iskustva, to nije rentabilno i nije isplativo. Mi idemo na 90 % i više prve klase na svim kulturama koje imamo“ kaže za RTV Nemanja Nikolić, voćar, iz ,,Gruža agrara’, u selu Balosave opština Knić.

Moderne voćnjake karakteriše gusta sadnja sa obezbeđenim sistemom zalivanja ali i protivgradne mreže koje ne štite samo od grada već i od jakog sunca. U Srbiji su najviše zastupljene sorte jabuka, greni smit, zlatni delišes, crveni delišes, gala i ajdared.

-Mi smo od 2006. godine krenuli sa inteziviranjem proizvodnje jabuke. Uglavnom su primenjena iskustva iz Italije, Nemačke i Holandije. To je sličan sistem gajenja koji podrazumeva gustu sadnju sa nekih 4000 pa i četiri i po hiljade stabala po hektaru, sa vrlo interesantnim sortama koje inostrani kupci prihvataju. U periodu od 2000. do 2005. godine prosečna godišnja proizvodnja je iznosila negde oko 170 000 tona a sada je na nivou od oko 450 000 sa tendencijom daljeg povećanja tako da je ta proizvodnja utrostručena faktički u nekih 15, 16 godina, potvrdio je Dragan Radivojević, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu

Knić je pravi primer poljoprivredne opštine koja ima 36 sela i oko 4000 registrovanih domaćinstava. Proizvodnja u ovoj opštini većinom je okrenuta ka izvozu.

-Sve su uradili u ovoj opštini, sve aspekte poljoprivrede i osnivanje zadruga i kooperativnih centara i imaju saradnju sa poljoprivrednom stručnom službom, dobru lokalnu samoupravu i saradnju sa ministarstvom i ovde su poljoprivrednici koji prate subvencije i mere kako ministarstva poljoprivrede tako i lokalne subvencije. Mislim da je veoma dobro da su sve grane u poljoprivredi objedinili i napravili jednu jaku poljoprivrednu opštinu a to je dovelo do toga da imaju mnogo jake poljoprivrednike koji su sada postali i ozbiljni privrednici, kaže za RTV Aleksandar Bogićević, pomoćnim ministra poljoprivrede za ruralni razvoj

Upravo je porodica Nikolić sa svojom voćarskom proizvodnjom u okviru firme ,,Gruža agrar’’ vodeći izvoznik u opštini Knić a uvođenjem novih tehnologija više od 90 % njihovog voća je prve klase što je glavni uslov za izvoz na zahtevno inostrano tržište.

Izvor:RTV

Ostavite komentar