Author name: Jasna Bajsanski

Kolika su ulaganja u proizvodnju jaja i brojlera?

Osnovna prednost živinarske proizvodnje je u tome što se relativno brzo uspostavlja, sa jednodnevnim grlima ili nabavkom formiranih nosilja, i može se organizovati po potrebi, odnosno mogućnosti. Držanjem živine u objektima, proizvodnja je moguća tokom cele godine. Maksimalnim korišćenjem genetskog potencijala živine, uz učešće minimalnog fizičkog rada, u poslednje dve decenije stekli su se uslovi […]

Kolika su ulaganja u proizvodnju jaja i brojlera? Read More »

SREDNJI BANAT: Prolećne kulture trenutno su u boljoj kondiciji od pšenice

Ovog proleća imali smo jednu neuobičajenu situaciju kada su počeli prolećni radovi, a to je vanredno stanje zbog virusa KOVID-19. Valjalo je, zbog neophodnih dozvola za kretanje, obaviti prolećnu setvu u otežanim uslovima. Ipak, ratari iz Srednjeg Banata uspeli da ovaj izuzetno važan posao, obave na vreme. -Moram da pohvalim sve poljoprivrednike iz pet lokalnih

SREDNJI BANAT: Prolećne kulture trenutno su u boljoj kondiciji od pšenice Read More »

Srbija dobila Mapu puta za cirkularnu ekonomiju

Ministarstvo zaštite životne sredine je uz podršku UNDP projekta ”Platforma cirkularne ekonomije za održivi razvoj u Srbiji”, izradilo dokument pod nazivom Mapa puta za cirkularnu ekonomiju. Cilj Mape puta je da se pokrene dijalog između donosioca odluka i predstavnika industrije, akademskog sektora i civilnog društva kako bi se industrija podstakla na inovacije, povećanja tržišnih mogućnosti

Srbija dobila Mapu puta za cirkularnu ekonomiju Read More »

ARTIČOKA: Čistač bubrega, žuči, slezine i jetre

Artičoka sadrži 10,5 odsto ugljnih hidrata, zatim 3,3 odsto proteina i 0,1 procenat masti. Bogata je vitaminima C, K i B-grupe, kao i mineralima poput magnezijuma, kalcijuma, kalijuma, fosfora i gvožđa. Takođe, odličan je izvor folne kiseline. Sem toga, pored biljnih materija cinarina i silimarina, artičoka je prebogata snažnim antioksidansima kao što su beta-karoten, kvercetin,

ARTIČOKA: Čistač bubrega, žuči, slezine i jetre Read More »

Viševekovno počasno mesto na srpskim trpezama pripada gibanicama i pitama

Brašno, so, voda, sir i jaja –osnovni su sastojci od kojih se pravi jedan od najukusnijih obroka bez kojeg srpska trpeza ne može da se zamisli. Reč je o gibanici. Ova dama dominira u svim prilikama. Kraljica je najrazličitijih proslava – krsnih slava, rođendana, krštenja, venčanja… Priskače u pomoć kada iznenada dođu gosti ili kada

Viševekovno počasno mesto na srpskim trpezama pripada gibanicama i pitama Read More »

Aronija iz „Mimi bašte“ Gordane Stanković leči sve bolesti

„Sibirska borovnica“ Gordani Stanković  iz Beograda, donela je potpuno novi način života i razmišljanja. Umesto u advokatskoj kancelariji sada radi na njivi, buku gradske vreve zamenio je cvrkut ptica, a izduvne gasove velgrada mirisi prirode. Posvetila se organskoj proizvodnji aronije i polako savladava tehnologiju pravljenja matičnog soka i namaza od ove ne tako rasprostranjene biljke.

Aronija iz „Mimi bašte“ Gordane Stanković leči sve bolesti Read More »

Matični sok za dobro jutro, voćna rolnica za lep dan

U želji da oplemene svoj život boravkom i radom u prirodi, ali i da razviju posao od kojeg će u budućnosti moći da žive, Milenko Dolovac, inače IT stručnjak, odlučio je da zajedno sa suprugom Draganom, koja je učiteljica, sinom Stefanom i ćerkom Anom iskoristi prednosti imanja koje su nasledili tako što će se baviti

Matični sok za dobro jutro, voćna rolnica za lep dan Read More »

“Kačerski med” iz Lazarevca okuplja pčelare četiri okruga

Četiri okruga Centralne Srbije čiji delovi se oslanjaju na obale i okolinu reke Kačer, gledano iz ugla jedne pčele, pravi su raj. Oblast površine blizu 1.000 kvadratnih kilometara, u kojoj živi oko 300.000 ljudi, zaštićenog je geografskog porekla. Teritoriju su sa juga prigrlile planine Maljen, Suvobor i Povlen, sa istoka padine planina Rudnik i Bukulja,

“Kačerski med” iz Lazarevca okuplja pčelare četiri okruga Read More »

Zbog nedostatka vlage, pšenica pati

Nedostatak vlage u zemljištu srednjobanatskim ratarima zadaje velike glavobolje, posebno proizvođačima pšenice. Padavina još od jesenas nema dovoljno, a iako su temperature vazduha daleko od letnjih, pšenica se suši. U pojedinim delovima atara sekundarni izdanci na biljkama su odbačeni, što će svakako uticati na smanjenje prinosa. Stručnjaci kažu da kiša nikada nije bila potrebnija ovom

Zbog nedostatka vlage, pšenica pati Read More »