Author name: Jasna Bajsanski

Viševekovno počasno mesto na srpskim trpezama pripada gibanicama i pitama

Brašno, so, voda, sir i jaja –osnovni su sastojci od kojih se pravi jedan od najukusnijih obroka bez kojeg srpska trpeza ne može da se zamisli. Reč je o gibanici. Ova dama dominira u svim prilikama. Kraljica je najrazličitijih proslava – krsnih slava, rođendana, krštenja, venčanja… Priskače u pomoć kada iznenada dođu gosti ili kada […]

Viševekovno počasno mesto na srpskim trpezama pripada gibanicama i pitama Read More »

Aronija iz „Mimi bašte“ Gordane Stanković leči sve bolesti

„Sibirska borovnica“ Gordani Stanković  iz Beograda, donela je potpuno novi način života i razmišljanja. Umesto u advokatskoj kancelariji sada radi na njivi, buku gradske vreve zamenio je cvrkut ptica, a izduvne gasove velgrada mirisi prirode. Posvetila se organskoj proizvodnji aronije i polako savladava tehnologiju pravljenja matičnog soka i namaza od ove ne tako rasprostranjene biljke.

Aronija iz „Mimi bašte“ Gordane Stanković leči sve bolesti Read More »

Matični sok za dobro jutro, voćna rolnica za lep dan

U želji da oplemene svoj život boravkom i radom u prirodi, ali i da razviju posao od kojeg će u budućnosti moći da žive, Milenko Dolovac, inače IT stručnjak, odlučio je da zajedno sa suprugom Draganom, koja je učiteljica, sinom Stefanom i ćerkom Anom iskoristi prednosti imanja koje su nasledili tako što će se baviti

Matični sok za dobro jutro, voćna rolnica za lep dan Read More »

“Kačerski med” iz Lazarevca okuplja pčelare četiri okruga

Četiri okruga Centralne Srbije čiji delovi se oslanjaju na obale i okolinu reke Kačer, gledano iz ugla jedne pčele, pravi su raj. Oblast površine blizu 1.000 kvadratnih kilometara, u kojoj živi oko 300.000 ljudi, zaštićenog je geografskog porekla. Teritoriju su sa juga prigrlile planine Maljen, Suvobor i Povlen, sa istoka padine planina Rudnik i Bukulja,

“Kačerski med” iz Lazarevca okuplja pčelare četiri okruga Read More »

Zbog nedostatka vlage, pšenica pati

Nedostatak vlage u zemljištu srednjobanatskim ratarima zadaje velike glavobolje, posebno proizvođačima pšenice. Padavina još od jesenas nema dovoljno, a iako su temperature vazduha daleko od letnjih, pšenica se suši. U pojedinim delovima atara sekundarni izdanci na biljkama su odbačeni, što će svakako uticati na smanjenje prinosa. Stručnjaci kažu da kiša nikada nije bila potrebnija ovom

Zbog nedostatka vlage, pšenica pati Read More »

Pirotski ćilim – dva lica bez naličja

U Pirotu su u tursko vreme cvetali zanatstvo i trgovina. U njemu su se sastajali evropski i azijski trgovci. Najaveća neformalna fabrika u Srbiji toga vremena bavila se ćilimarstvom. Naime, 5.000 žena u svojim domovima tkalo je ćilime. Još tada je pirotski ćilim postao brend. Izrađivale su ga, a i danas ga izrađuju tkalje koje

Pirotski ćilim – dva lica bez naličja Read More »

Proizvodnja artičoke blagotvorna i za zdravlje i za novčanik

Jedna od najstarijih poznatih povrtarskih kultura je artičoka, višegodišnja biljka koja pripada porodici glavočika. Svojim izgledom neodoljivo podseća na svima dobro znanu biljku čuvarkuća. Njeno uzgajanje, kako kažu istorijski podaci, počelo je u Etiopiji. Iz ove afričke zemlje put je pronašla do južne Evrope. U antičkom periodu, Stari Grci i Rimljani, artičoku su smatrali dragocenim

Proizvodnja artičoke blagotvorna i za zdravlje i za novčanik Read More »

Ribarstvo u Srbiji ne zauzima mesto koje mu pripada

Ribarstvo u Srbiji podrazumeva proizvodnju riba – avkakulturom, izlov iz otvorenih voda odnosno reka i jezera i preradu. Akvakultura je zastupljena sa proizvodnjom riba namenjenih uglavnom za konzum. Sem toga, male količine proizvede se i za potrebe poribljavanja, kao i ukrasnih vrsta za akvaristiku i vodene bašte. Prof. dr Zoran Marković, oslanjajući se na podatke

Ribarstvo u Srbiji ne zauzima mesto koje mu pripada Read More »

ZZ „Profi-agrar“ iz Slatine do konkurentnosti i isplativosti dolazi inovacijama

Kupine, maline, jagode, aronija, tako su nežne, a ipak snažno čuvaju ljudsko zdravlje.  U okolini Šapca, u Pocerini, ovo voće masovno se uzgaja. No, kako kažu proizvođači, iz godine u godinu, ono donosi sve manju zaradu. Meštani sela Slatina odlučili su da stvar uzmu u svoje ruke i nešto promene. Osnovali su zadrugu. Nezadovoljni otkupnom

ZZ „Profi-agrar“ iz Slatine do konkurentnosti i isplativosti dolazi inovacijama Read More »