Top Sliders

Prosečan prinos šećerne repe u Banatu je 55 tona po hektaru

O površinama pod šećernom repom u srednjem Banatu niko nema precizne podatke za Agroportal kaže Ilija Bjalić iz PSS Zrenjanin. Kao razlog navodi da je predhodnih godina Poljoprivredna stručna služba direktno od šećerana dobijala ove informacije, a sada to nije slučaj. Ipak, kalkulacije pokazuju da je ove godine u srednjobanatskom okrugu, koji i pokriva PSS […]

Prosečan prinos šećerne repe u Banatu je 55 tona po hektaru Read More »

Vredne nagrade i putovanje u Brisel za poljoprivrednike budućnosti

Milenko Jovanović iz Laćarka poneo je laskavu titulu „Poljoprivrednik budućnosti“ na prvom nacionalnom takmičenju koje je organizovalo Srpsko udruženje mladih poljoprivrednika. Na adresu SUMPA-a stiglo je oko 80 aplikacija-projekata koji su obuhvatili sve grane poljoprivredne proizvdnje. -Projekat našeg gazdinstva odnosi se na mali, zaokruženi ciklus poljoprivredne proizvodnje. Moja porodica bavi se ratarstvom i stočarstvom, obrađujemo

Vredne nagrade i putovanje u Brisel za poljoprivrednike budućnosti Read More »

Ne postoji napredak u selu ako u njemu ne postoji dobra zemljoradnička zadruga

Radislav Jovanov rođen je u Čoki, u severnom delu Banta gde je i završio osnovnu školu, a srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje nastavio je u Senti. Studentske dane proveo je u Novom Sadu, na Pravnom fakultetu. Život ga je odmah odveo u svet agrara te je nakon stečene fakultetske diplome u profesionalne vode zakoračio u nekadašnjoj Radnoj

Ne postoji napredak u selu ako u njemu ne postoji dobra zemljoradnička zadruga Read More »

U fruškogorskom vinogorju moderne sorte za moderno doba

„U vodi ćeš videti svoje lice, a u vinu vidiš izraz svoje duše“. Sa svega nekoliko reči ova stara izreka ukazuje na mnogovekovno druženje čoveka sa vinovom lozom i vinom. A iz tog druženja izrodilo se najraznovrsnije ljudsko stvaralaštvo. Vino se slavilo, ljubilo, milovalo, psovalo, pilo i prosipalo. Nekome je donosilo istinu, a nekome spas.

U fruškogorskom vinogorju moderne sorte za moderno doba Read More »

Tikva je simbol plodnosti na različitim kontinentima

Tikva je jednogodišnja biljka poreklom iz Amerike. Prema njoj su se Indijanci odnosili sa velikim poštovanjem. Zakopavali su je zajedno sa mrtvima kako bi im obezbedili hranu na putovanju u večnost. Ipak, afričko pleme Dogama ispričalo je najintersantniju priču o ludajama. Naime, po njihovom predanju, Vrhovni Bog je tikvicu pretvorio u matericu iz koje su

Tikva je simbol plodnosti na različitim kontinentima Read More »

U vinariji „Vinski dvor“ u Hajdukovu ponuda je „od čokota do kreveta“

Porodica Laslo iz Hajdukova kraj Subotice prva je porodica koja je u Srbiji ozbiljno počela da se bavi vinskim turizmom. Sada je njihov posao punoletan, a kako domaćin Huppert u šali kaže, njihov program je „od čokota do kreveta“ jer ko pije mora da jede, a ko jede i pije mora da spava. S’ obzirom

U vinariji „Vinski dvor“ u Hajdukovu ponuda je „od čokota do kreveta“ Read More »

Da li poljoprivreda Srbije sve više liči na poljoprivredu hobista?

Pre svega, ovaj članak nije za velike poljoprivrednike na vrhuncu karijere, već za neke od  malih vlasnika zemlje. Nedavno sam razgovarao sa prijateljem iz Kovina i on je nazvao svog komšiju „poljoprivrednikom iz hobija“. Uverio sam ga da ovo ne radi iz zabave, već da je kupio farmu da bi povratio ulaganje i zaradio, a

Da li poljoprivreda Srbije sve više liči na poljoprivredu hobista? Read More »

Kako pripremiti IPARD projekat za ruralni turizam?

U toku su prijave za javni poziv iz IPARD Mere 7, koja se odnosi na podršku investicijama u ruralni turizam u Srbiji, vredan 2,3 milijarde dinara. Intezitet podrške iz IPARD fonda je do 65 odsto, a korisnik može da dobije povraćaj od 5.000 do 300.000 evra po projektu. Donosimo najčešća pitanja i odgovore iz aktuelnog

Kako pripremiti IPARD projekat za ruralni turizam? Read More »

Zašto sejati uljanu repicu?

Avgustovske kiše, posebno one u drugoj polovini osmog meseca, nisu bile od velike koristi suncokretu ali, i te kako su značile proizvođačima koji su pripremali zemljište za setvu uljane repice. -U Srednjem Banatu najvećim delom njive su pripremljene za setvu ove uljarice. Ne dešava se svake godine da ratari koji u svoju setvenu strukturu uvrste

Zašto sejati uljanu repicu? Read More »